MAMA BUDI ZDRAVA - OBILJEŽEN MJESEC SVJESNOSTI OČUVANJA ŽENSKOG ZDRAVLJA
Piše: Zoran Buhač, pedagog
Mama, budi zdrava! Može li ova poruka biti jasnija, iskrenija ili istinitija? Mama je uvijek tu. Mama je bila tu i prije nas i za vrijeme cijelog svojeg života bit će mama. Mama nam daje bezuvjetnu ljubav, ali za davanje takve ljubavi potrebno je i zdravlje. Zdrava mama će biti i dobra mama. Zato nam je prevažno da bude tako.
Djeca su svjesna ljubavi i brižnosti koje dobivaju od svojih mama. Uzajamnu brigu valja pobuditi kod djece osvještavanjem o važnosti očuvanja ženskog zdravlja. Mjesec listopad upravo tome služi. Mjesec ružičaste vrpce kojim se podsjećamo kako zdravlje naših mama, baka, sestara, teta, ujni, strina može biti krhko i kako ga preventivni pregledi mogu uspješno očuvati.
Dječji vrtić Proljeće već drugu godinu surađuje s udrugom Sve za nju koja je pokrenula inicijativu „Mama budi zdrava!“ u hrvatskim školama i vrtićima. Djeca će svakako voljeti i brinuti o svojim mamama, ali u javnost valja poslati poruku kako je ta briga konkretna i kako djeca simboličnim poklonom i informativnim letcima osvijeste svoje mame o očuvanju njihova zdravlja.
Ove godine nam se u obilježavanju pridružila i nova predsjednica Upravnog vijeća Dječjeg vrtića Proljeće Stanijela Kukec i predstavnica Općinske načelnice gospođa Lidija Zubatović.
Poruka je jasna: MAMA BUDI ZDRAVA!


VIDEO - SVI ZAJEDNO (POVEZNICA)


VIDEO - KRIJESNICE (POVEZNICA)


BUBAMARE
DAN KRAVATE U NAŠEM VRTIĆU
Piše: Zoran Buhač, pedagog
Ponosni smo na Luku!
Ponosni smo na Janicu ! (I na Ivicu također!)
Ponosni smo na Nikolu!
Ponosni smo i na Baby Lasagnu!
Ponosni smo na sve ljude koji svojim uspjesima doprinose ugledu i slavi naše male zemlje u tom velikom svijetu. Nije baš tako mala stvar da se svako malo netko ili nešto iz Republike Hrvatske nađe u trendingu svjetskog interesa i globalne znatiželje.
Trebamo biti i ponosni na one neznane vojnike s područja današnje Hrvatske otprije dvjesto i više godina koji su služili u Napoleonovoj vojsci pa su osim oružja i uniforme pronašli shodnim da pojačaju osjećaj integriteta same vojske te da se malo uljepšaju s maramama s posebnim čvorom oko vrata.
Tako je kažu, nastala kravata.
I ostala je do dan danas simbol elegancije, stila, profinjenosti i integriteta. Nose je i Donald Trump i Vladimir Putin. Nosio ju je jako dobro i David Bowie. Nosi je Clark Kent (Superman), Bruce Wayne (Batman). Yogi Bear. Pajo Patak nosi izvedenicu u obliku leptir mašne. James Bond. Elmo i Velika Žuta Ptica iz Ulice Sezam.
Kravata ne poznaje geografske granice ili granice mašte. Sveprisutna je u cijelome svijetu i teško da bilo koji događaja s integritetom može proći bez nje. To je doista nešto na što nam valja biti ponosnima. U dječjem vrtiću Proljeće smo taj ponos kanalizirali kroz radionice u odgojnim skupinama gdje su se izrađivale kravate velike i male. Šarene ili u bojama. Sa stickerima i kolažem. U odgojnoj skupini Krijesnice su roditelji izrađivali kravate na roditeljskom sastanku. Mnoga su djeca (i zaposlenice) došle s kravatama u vrtić danas. A čak smo i ulaz našeg vrtića zavezali u kravatu. Lijep je ovo događaj da se možemo podsjetiti da možemo biti ponosan narod bez izravnog i uobičajenog spominjanja rata i stradanja.
Djeca su ovaj dan također prihvatila vrlo važno i jasno im je da sudjeluju u nečemu što je veće od samog današnjeg boravka u vrtiću.


























ŽABICE SKUHALE (i POJELE) JUHU OD BUNDEVE
Piše: Zoran Buhač, pedagog
Kada govorimo o klasicima književnosti za predškolsku djecu obično su tu strašna braća Grimm, misteriozni H. C. Anderson i drugi. Među kanon tih klasika probila se i priča „Juha od bundeve“ autorice Helen Cooper. Životna priča o svojeglavom Patku i njegovim dobrim prijateljima Mačku i Liscu začinjena je pravim sastojcima koji čine priču privlačnu djeci. Najvažniji elemt ove priče, je dakako, sama juha od bundeve i njezino pripravljanje od strane veselog društvanceta. Nećemo Vam reći kako završava, ali ćemo ipak dati jedan spojler – juha od bundeve je prefina.
U to su se uvjerile naše Žabice koje su mnogo puta probavile ovu priču. Djeca su se smijala i zabrinula na pravim mjestima pa je tako na inicijativu same djece došlo do ideje da oni sami naprave tu famoznu juhu. Odgojiteljice Nensi i Martina su sve isplanirale i povezale sa zdravstvenom voditeljicom vrtića, višom medicinskom sestrom Marinom, koja je pak s glavnom kuharicom vrtića Sandrom, uskladila sav proces od toga gdje će djeca sudjelovati, a gdje će juhu preuzeti profesionalna kuharska ruka.
Prikupili su se svi potrebni sastojci, djeca su opskrbila kuhinjskim alatima i pomagalima te uz pomoć svojih odgojiteljica priredila sve potrebno za juhu. Kada je priprema bila gotova, sve se odnijelo u kuhinju gdje je kuharica preuzela i dovršila ovo fino jelo.
Nakon što je bilo gotovo, sva su se djeca znatiželjno okupila oko stola i krenula uživati u onome što zbližilo junake priče iz naslova.
Dobar tek!
Često se govori kako djeca najkvalitetnije uče čineći stvari, a ovdje je idealan primjer kako je učenje djece proizašlo iz njihova interesa kojeg su odgojiteljice kanalizirale u nešto više te im davši uloge u samom procesu kuhanja omogući djeci uvjete i prilike za neposrednim učenjem i stjecanjem iskustva za ovu važnu vještinu u životu.











PČELICE USVAJAJU KAKO PRAVILNO ODRŽAVATI OSOBNU HIGIJENU
Piše: Marina Lovrić, zdravstvena voditeljica vrtića
Higijena je pola zdravlja! Ovu rečenicu koju ponavljamo djeci već od najranije dobi znaju i vrapci na grani. Ona je temelj zdravlja i stječe se od najranije dobi i zato smo kroz prezentaciju, slikovnicu, edukaciju i demonstraciju uspješno savladali pravilno pranje zubi i ruku. Osobna higijena uključuje i pranje lica, higijenu odjeće, obuće, životnog prostora te higijenu namirnica.
Razgovarali smo o načinima održavanja higijene, o učestalosti pranja ruku, zubi, kose, lica i tijela, te zašto i kako dolazi do bolesti.
Kroz prezentaciju smo vidjeli preglede u pedijatrijskoj ordinaciji, od kud nam visoka temperatura, kašalj, curenje nosa, a kroz slikovnicu Kuna Bruna kod liječnika kako se riješiti straha od „bijele kute“. Na samom kraju radionice djeca su, na moje zadovoljstvo, uspješno riješila sve upitnike i zadatke i mogu reći da su već na pola puta da budu odgovorne odrasle osobe.









PČELICE I KRIJESNICE OBILJEŽILE DAN POŠTE
Piše: Zoran Buhač, pedagog
Nekada se prije govorilo kako je poštarova torba teška, jer nosi život sam u sebi. U toj je torbi bilo ljubavi, sreće, nadanja, očekivanja, briga i svega drugoga što život čini. Danas je torba poštarova teška zato što u sebi ima račune, opomene, ovrhe i sve ono što život čini – težim!
Ljubavne poruke, čestitke i nadanja danas već putuju nekim drugim elektronskim kanalima i poštom rijetko tko više šalje pisma ili razglednice. No, dobra stara pošta ima šarma, jer priča o pošaljitelju i primatelju nikada ne zastarijeva pa makar pošaljitelj bila neka velika tvrtka, a primatelji mali obični mi. Kada i dovozi u svojoj torbi račun do našeg sandučića, nešto je romantično u tome kada se oglasi njegova truba. Kao u ona stara vremena dok je poštar sa sobom nosio rog. Od tog roga je ostao samo simbol pošte čiji smo Međunarodni dan obilježili 9. listopada u odgojnim skupinama Pčelice i Krijesnice.
Pripreme su krenule ranije gdje se u skupinama djecu pripremalo za obilježavanje toga dana i da će djeca slati pisma kući. Izrađivala su se pisma za roditelje, a djeca su se u tim pismima izrazila najbolje što mogu – svojim crtežima. Tih je dana porasla prodaja koverti i poštanskih maraka kao nekad prije za Božić, jer se u nekoliko dana pripremilo preko 50 pisama za slanje.
S pismima pod rukom djeca su se sa svojim odgojiteljicama zaputila put pošte u Kloštru Ivaniću. Tamo nas je dočekao veliki poštanski sandučić. Žuti naravno, koji je veselo primio svako dječje pismo. Da bismo saznali što će se kasnije dogoditi s dječjim pismima otišli smo u poštu gdje nam je poštanska službenica pojasnila koji će put pisma prijeći kako bi došla do primatelja. Saznali smo još da se pošta najviše bavi dostavom pošiljaka s jedne popularne kineske prodajne platforme. Poučili su djecu da se lonac čušpajza ne može poslati poštom, da su nekad poštom mogla poslati i djeca te da i danas možete jednu vrstu životinja slati poštom. Koju? Odite do pošte i informirajte se!
Pčelice su ovaj dan proširile na svoj odgojno obrazovni rad pa su se upoznale s filatelijom i upoznali se sa mnogim raznovrsnim markama koje su kasnije svojim crtežima htjeli reproducirati.


















