Godišnje izvješće
Godišnje izvješće o radu i uspješnosti Dječjeg vrtića Proljeće Kloštar Ivanić
za pedagošku godinu 2022. / 2023. možete pronaći na slijedećoj poveznici:
Godišnje izvješće o radu i uspješnosti Dječjeg vrtića Proljeće Kloštar Ivanić
za pedagošku godinu 2021. / 2022. možete pronaći na slijedećoj poveznici:
Godišnje izvješće o radu i uspješnosti Dječjeg vrtića Proljeće Kloštar Ivanić
za pedagošku godinu 2021. / 2022. možete pronaći na slijedećoj poveznici:
Godišnje izvješće o radu i uspješnosti
Dječjeg vrtića Proljeće Kloštar Ivanić
za pedagošku godinu 2020. / 2021.
potražite na slijedećoj
poveznici. (izvješće)
ZAGREBAČKA ŽUPANIJA
OPĆINA KLOŠTAR IVANIĆ
DJEČJI VRTIĆ PROLJEĆE
KLOŠTAR IVANIĆ
Naftaplinska 23/a
KLASA: 601-02/18-08-67
URBROJ: 238-14/78-18-01
IZVJEŠĆE
O RADU I USPJEŠNOSTI DJEČJEG VRTIĆA
PROLJEĆE
ZA PEDAGOŠKU GODINU 2017. / 2018.
KLOŠTAR IVANIĆ, KOLOVOZ 2018.
|
|
SADRŽAJ
UVOD.......................................................................................................................................................................4
1. USTROJSTVO RADA.........................................................................................................................................5
2. MATERIJALNI UVJETI RADA.........................................................................................................................9
3.1 DOPRINOS POBOLJŠANJU UVJETA BORAVKA I OBOGAĆIVANJU IGRE DJECE U SKUPINI.......10
3.1.1 ORGANIZACIJA PROSTORNOG KONTEKSTA .....................................................................................10
3.1.2 ELEMENTI PROSTORNOG KONTEKSTA KOJIMA SE MOŽE BITI ZADOVOLJAN........................11
3.1.3 ELEMNTI PROSTORNOG KONTEKSTA KOJE TREBA UNAPRIJEDITI............................................12
3.2 IZRAĐENE IGRAČKE I SREDSTVA............................................................................................................12
3.3 BORAVAK NA OTVORENOM......................................................................................................................14
3.3.1 PROVEDENE AKTIVNOSTI NA OTVORENOM......................................................................................14
3.3.2 OPREMA ZA BORAVAK NA OTVORENOM……...................................................................................15
3.4 AKCIJE KOJIMA SE UNAPREĐUJE RAD VRTIĆA...................................................................................16
4. ORGANIZACIJA RADA...................................................................................................................................17
4.1 ORGANIZACIJA RADA KROZ ODGOJNO OBRAZOVNE UVJETE……………………………………17
4.2 LJETNA ORGANIZACIJA RADA...............................................................................................................19
5. RAD STRUČNIH I UPRAVNIH TIJELA.........................................................................................................20
5.1 ODGAJATELJSKO VIJEĆE...........................................................................................................................20
5. 2 UPRAVNO VIJEĆE........................................................................................................................................21
6. SURADNJA S DRUŠTVENOM SREDINOM..................................................................................................22
7. NJEGA I SKRB ZA TJELESNI RAST I ZDRAVLJE DJECE.........................................................................23
7.1 UTVRĐIVANJE I PRAĆENJE ZDRAVSTVENOG STANJA DJECE U DJEČJEM VRTIĆU…….……..23
7.2 ZDRAVSTVENO PROSVJEĆIVANJE I ZDRAVSTVENI ODGOJ DJECE ...............................................24
7.3 KULTURA ŽIVLJENJA I ZADOVOLJAVANJA OSNOVNIH POTREBA DJECE U VRTIĆU...............25
7.4 SURADNJA S RODITELJIMA U ZDRAVSTVENIM AKTIVNOSTIMA VRTIĆA...................................26
8. IZVJEŠĆE ZDRAVSTVENE VODITELJICE ZA PEDAGOŠKU GODINU 2017./2018…..……………....27
9. DJECA S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU............................................................................................................31
10. ODGOJNO OBRAZOVNI RAD......................................................................................................................32
10.1 ADAPTACIJA................................................................................................................................................32
10.2 PROVEDENE ODGOJNO OBRAZOVNE ZADAĆE..................................................................................33
10.3 POKAZATELJI POSTIGNUĆA ODGOJNO OBRAZOVNOG RADA......................................................34
10.3.1. SOCIOEMOCIONALNI RAZVOJ............................................................................................................34
10.3.2 TJELESNI RAZVOJ....................................................................................................................................35
10.3.3 INTELEKTUALNI RAZVOJ.....................................................................................................................36
10.3.4 RAZVOJ GOVORA....................................................................................................................................37
10.3.5 IZRAŽAVANJE...........................................................................................................................................38
10.3.6 JAČANJE DJETETOVE OSOBNOSTI......................................................................................................39
10.3.7 RAZVOJ PREDČITALAČKIH I PREDMATEMATIČKIH VJEŠTINA ………………………………-40
10.4 ORGANIZIRANI POSJETI I IZLETI............................................................................................................41
10.5 PRIREDNE I MANIFESTACIJE…………………………………………...................................................42
10.6 KAZALIŠNE PREDSTAVE..........................................................................................................................43
10.7 RAD NA PROJEKTIMA……………………………………………………………………………………44
11. STRUČNO USAVRŠAVANJE ......................................................................................................................50
11.1 CAP PROGRAM……………………………………………………………………………………………51
12. SURADNJA S RODITELJIMA.......................................................................................................................52
12.1 OBLICI SURADNJE I KOMUNIKACIJE S RODITELJIMA......................................................................52
12.2 VREDNOVANJE USTANOVE…………………………..……………………….................................…..54
13. PROGRAM PREDŠKOLE...............................................................................................................................55
U V O D
Izvješće koje prilažemo ove godine u konačnici je sasvim drugačije i pozitivno u gotovo svakom svojem elementu. Odlukom Općinskog vijeća Općine Kloštar Ivanić 10. srpnja 2017. godine prihvaća se rekonstrukcija i dogradnja te opremanje Dječjeg vrtića Proljeće Kloštar Ivanić na adresi Naftaplinska 23/a. 18. srpnja 2017. kreće se u planiranu dogradnju koja se intenzivno nastavlja tijekom cijele pedagoške 2017./2018. godine te je završena provedenim tehničkim pregledom dana 03. srpnja 2018. godine.
Dodijeljena uporabna dozvola omogućuje nam stavljanje u funkciju pet novih soba za dnevni boravak djece, upis sve djece s lista čekanja u vrtićke programe.
Dogradnjom i kao ustanova i kao objekt dobivamo i veliku dvoranu koja će nam omogućiti provođenje sportskog programa i raznih drugih događanja.
U međuvremenu, Općina Kloštar Ivanić dobiva sredstva od EU i na taj način zaokružuje projekt.
Zbog navedenog velikog radnog zahvata u ustanovi smo se nastojali maksimalno prilagoditi uvjetima koji su vladali te provoditi odgojno-obrazovni rad na najvišoj mogućoj izvedbenoj razini, poštujući pri tome najviše zadovoljavanje sigurnosnih uvjeta boravka djece u svakodnevnim aktivnostima.
Kako je dogradnja potrajala, nadalje smo koristili dva objekta na dvije lokacije i to u Naftaplinskoj 23/a te na Trgu Sv.Ivana 1.
Sve ovo nam je otežavalo provedbu planiranih projekata, no zalaganjem svih zaposlenih, kao i trudom lokalne zajednice uspjeli smo privesti pedagošku godinu prilično uspješno svome kraju.
Početak pedagoške godine u rujnu 2017. donosi problem pripreme hrane u kuhinji, jer su radovi na obnovi kuhinje zamjetno kasnili. Kako je priprava hrane za djecu jedan od osnovnih preduvjeta rada ustanove ranog i predškolskog odgoja za pomoć smo se obratili Osnivaču i lokalnoj zajednici te je omogućeno da se za pripremu hranu hrane koristi kuhinja izvan objekta dječjeg vrtića.
Kao što je već navedeno koristili smo obje zgrade vrtića, sa nešto promijenjenim uvjetima rada .
U Naftaplinskoj 23/a otežavajuća nam je okolnost realizacije rada bila nedostatak vanjskog prostora za mlađu jasličku skupinu koja zbog procesa nadogradnje ustanove doslovno ostaje bez terase vezane uz sobu dnevnog boravka tijekom cijele pedagoške godine. Problem smo nastojali riješiti nakon procesa adaptacije izlaskom na zrak na terasu starije jasličke skupine.
Ove smo pedagoške godine osigurali stažiranje jednog odgajatelja pripravnika, ali uz to smo uspjeli pokrenuti proces stažiranja za pripravnicu psihologinju na pola radnog vremena. Njeno zapošljavanje uvelike nam je olakšalo svakodnevni rad s djecom sa teškoćama u razvoju koja su redovito integrirana u vrtićke programe. S obzirom na uspješnost njenog rada u ustanovi želja nam je u suradnji s osnivačem Općinom Kloštar Ivanić zaposliti je u stalan radni odnos. Rad pripravnice pomno je praćen te je pokazala zavidnu razinu znanja, kvalitete rada i zalaganja.
Pošto su novostvorene okolnosti nadogradnje ustanove uzrokovale otežanje uvjeta rada s kojima smo se susretali tijekom cijele pedagoške godine, tako je i velik broj djece u odgojno-obrazovnim skupinama dodatno uzrokovao tegobne promjene uvjeta može se ustvrditi da smo vrlo uspješno završili rad u ovoj pedagoškoj godini te uz sve navedeno proveli gotovo većinu zacrtanih i planiranih zadaća i projekata.
- 1. USTROJSTVO RADA
Dječji vrtić Proljeće Kloštar Ivanić je još ove 2017. / 2018. Pedagoške godine radio na dvije lokacije: centralni objekt vrtića u Naftaplinskoj 23/a te područni objekt na Trgu Sv. Ivana 1, oba u Kloštar Ivaniću.
Centralni objekt namijenjen za boravak djece jasličke dobi u dvije odgojne i jedne mlađe odgojno-obrazovne skupine. Kao što je navedeno, osobit je problem bio boravak na zraku mlađe jasličke skupine zbog dogradnje ustanove. Tijekom rujna 2017. još uvijek nije završena adaptacija kuhinje što iziskuje novo privremeno rješavanje ove važne problematike. U dogovoru sa sanitarnim inspektorom za ovo područje, Tomislavom Kranjčinom, a prema mogućnosti lokalnog poduzetnika koji vodi Dom za starije i nemoćne osobe Aura te ima adekvatno opremljenu kuhinju za potrebe jednog dječjeg vrtića, sklopili smo ugovor i osigurali pripremu hrane vrtićkim kuharicama u njihovu prostoru. Uz to, osnivač Općina Kloštar Ivanić osigurala je prijevoz hrane do objekata dječjeg vrtića adekvatnim vozilom.
Nakon 1. listopada 2017. kompletirani su radovi u vrtićkoj kuhinji te više nema potrebe za ugovorom. Valja napomenuti da je vlasnik i voditelj doma, Dragan Vuković, koji nam je iznajmio prostor, odustao od bilo kakve naknade prema vrtiću.
Nakon sanacije u centralnom objektu dobili smo novu kuhinju sa svim potrebnima aparatima i uređajima. Također su izmijenjene sve instalacije za vodu te sanirani svi dotadašnji nedostaci vezani uz dovod i odvodnju. U staklene površine vrata soba, garderoba i sanitarnih čvorova ugrađena je sigurnosna folija koja štiti staklo od rasprskavanja u slučaju puknuća. Osim toga obnovljena je sva unutarnja drvena stolarija gdje su svi prostori obnovljeni novim bojama.
Iako nije bila predmet ugovora o obnovi nadogradnji vrtića, postojeća kotlovnica je u suradnji s osnivačem, Općinom Kloštar Ivanić u potpunosti sanirana, a uz to pripremljena za naknadnu ugradnju solarnih panela za grijanje. (Za ovaj je korak upućena natječajna dokumentacija za natječaj koji je raspisalo Ministarstvo demografije, socijalne politike i mladih u 2018. godini te su sredstva dobivena najavom na njihovim web stranicama).
Električni vodovi u ustanovi su u cijelosti sanirani te su stari razvodni ormari zamijenjeni novima.
Sve sobe dnevnog boravka djece u centralnom objektu opremljene su novim namještajem u suradnji sa tvrtkom Škrinjica iz Zagreba. Uz namještaj su je pribavljena određena količina didaktičke opreme i igračaka za sve odgojno-obrazovne skupine i uzraste.
Nakon završetka dogradnje i ostalih 5 novih soba za odgojno-obrazovne skupine je opremljeno novim namještajem i novom didaktičkom opremom.
Pozitivna uporabna dozvola izdana 20. srpnja 2018.g.
U kupaonicama i sanitarnim čvorovima za djecu i odrasle je instaliran novi sustav distribucije papirnatih ručnika putem aparata i valjaka papira čime je samo korištenje istim lakše, a ušteda papira značajnija.
Vanjski prostor, terasa postojećeg objekta, obnovljen je novim protukliznim pločicama, obojana je ograda kao i vanjske fasade da bi se boja objekta uskladila s novosagrađenim dijelom. Svaka novoizgrađena soba dobila je natkrivenu terasu za boravak na zraku.
Sve su sobe opremljene klima uređajima i interfonima radi lakše komunikacije na nivou ustanove.
Na ulazu u vrtić je uređena aula velike površine koja može služiti kao multifunkcionalna dvorana za potrebe provedbe vrtićkih programa vezanih uz sport, roditeljske sastanke, stručne skupove i druge događaje.
Kompletan objekt svojim završetkom zadovoljava potrebe za boravak do dvije stotine djece pritom uključujući redovni vrtićki kao i program predškole.
U područnom objektu smještena su djeca u dobi od četvrte godine do polaska u školu. Ovaj je objekt sam po sebi adaptirana zgrada starije gradnje (50-e godine XX. stoljeća) te su se i u njoj vršili popravci tijekom pedagoške godine. Objekt nema vanjski travnati, već asfaltirani prostor i kao takav jako je neadekvatan za boravak djece na zraku. Prostorije za dnevni boravak djece su površinom izrazito ispod razine propisane DPS-om budući da je u njima boravio veći broj djece uz lošu prostornu komunikaciju (izostanak hodnika, dislociranost sanitarnih čvorova za djecu i kuhinje) čini područni objekt Livada od svog samog početka djelovanja prostorom neadekvatnim za boravak djece uopće.
U dva objekta vrtića tijekom pedagoške godine bilo je upisano sto i dvadeset i sedam djece (127) jasličke i vrtićke dobi u šest odgojnih skupina od prve godine života do polaska u školu u desetsatnom redovnom programu ranog odgoja i obrazovanja, njege i skrbi. Ove se pedagoške godine posebno nastojalo poštivati odrednice broja djece po DPS-u u odgojno-obrazovnim skupinama što je pokazalo vidljiv pomak i u odgojno obrazovnom radu. Osobito se to vidi u jasličkim skupinama u kojima nije bilo adaptacije kroz cijelu godinu, a uz to je ostavilo i pozitivan pomak u sveukupnom napredovanju djece .
Kroz program predškole prošlo je trideset i šest (36) djece i on je realiziran kroz dvije odgojne skupine podijeljene na parne i neparne dane.
Sve navedene programe realiziralo je dvanaest odgajatelja sa punim i jedan odgajatelj sa pola radnog vremena u programu predškole.
Kroz godinu dana u vrtiću je jedna pripravnica odgajateljica 20. lipnja 2018. uspješno završila svoj pripravnički staž, te smo uposlili psihologinju pripravnicu na pola radnog vremena koja sa svojim stažem završava 31. kolovoza 2018. S pripravnicama rade promovirani mentori koji im maksimalno nastoje prenijeti svoja znanja, vještine, iskustva i pomoć su im u radu.
Ostale poslove uz odgajatelje realiziralo je ostalo osoblje koje se i samo trudilo maksimalno ostvariti isplanirano u cijeloj ustanovi.
Ukupno je u ustanovi 21 zaposlena osoba.
Dječji vrtić Proljeće djeluje sa šest odgojno-obrazovnih skupina, i to:
- Mlađa jaslička skupina - Zvjezdice
- Starija jaslička skupina – Leptirići
- Mlađa vrtićka skupina - Bubamare
- Srednja vrtićka skupina – Krijesnice
- Starija vrtićka skupina – Ježići
- Predškolska skupina -Žabice
- Program predškole sa dvije skupine - Lavići i Tigrići
Odgojno-obrazovne skupine su raspoređene u dva objekta tako da su u centralnom objektu djeca 2 jasličke skupine i jedna mlađe odgojno-obrazovne skupine. U područnom objektu borave djeca srednje,starije i predškolske odgojno-obrazovne skupine skupine.
Verificirani programi ranog učenja engleskog jezika i dramskog programa provođeni su s djecom od četvrte odnosno pete godine života također u područnom objektu s ritmom provođenja od jedanput tjedno.
U područnom objektu realizirao se i rad dvije skupine predškole poslijepodne podijeljen na parne i neparne datume.
Program predškole Zakonom je obavezan te smo nastojali uključiti svu djecu s područja Općine Kloštar Ivanić koja su školski obveznici u nju. Plan i program rada predškole predan je na Ministarstvu znanosti i obrazovanja i dobio je suglasnost 04. siječnja 2016. te se kao takav otad provodi.
OSNOVNI PODACI O SKUPINAMA ZA 2017. / 2018. PEDAGOŠKU GODINU
Ime skupine |
Broj upisane djece |
Najveći broj dolazaka |
Najmanji broj dolazaka |
Broj djece izostalo duže od mjesec dana |
Zbog bolesti |
Zbog drugih razloga |
Najraniji dolazak |
Najkasniji odlazak |
Značajnija odstupanja (promjene) |
||
Mjesec |
Broj |
Mjesec |
Broj |
||||||||
Mlađa jaslička skupina |
14 |
IV. |
13 |
XII. |
1 |
3 |
2 |
1 |
6.00 |
16.00 |
*jedno dijete je boravilo u sigurnoj kući više od dva mjeseca. |
Starija jaslička skupina |
17 |
IX. |
17 |
XII. |
2 |
2 |
2 |
/ |
5.45 |
17.00 |
*jedno je dijete upisano u vrtić preporukom CZSSIG **dva djeteta su se ispisala |
Mlađa vrtićka skupina |
21 |
V. |
17 |
I. |
10 |
3 |
/ |
3 |
6.20 |
16.30 |
*ispis djeteta zbog emigracije **duži izostanak zbog rodiljnog dopusta majke |
Srednja vrtićka skupina |
22 |
IV. |
21 |
XII. |
3 |
3 |
1 |
2 |
5.45 |
17.30 |
*jedno dijete ispisano **dvoje djece kod kuće jer majke koriste rodiljni dopust |
Starija vrtićka skupina |
25 |
IX. |
25 |
XII. |
3 |
1 |
/ |
1 |
6.00 |
17.25 |
*jedno dijete zbog korištenja rodiljnog dopusta majke ne dolazi u vrtić više od dva mjeseca |
Predškolska vrtićka skupina |
28 |
X. |
25 |
IV. |
19 |
1 |
1 |
/ |
5.45 |
17.00 |
*duži izostanak jednog djeteta zbog zdravstvenog stanja |
Program predškole (dvije skupine) |
35 |
XI. |
15 |
IV. |
13 |
2 |
1 |
1 |
15.30 |
18.30 |
*zbog socijalnog statusa roditelja dijete nije imalo osiguran prijevoz do dječjeg vrtića |
Ukupno i prosjek: |
127 (163) |
IX. |
19 |
XII. |
6 |
13 |
6 |
7 |
6.00 |
17.15 |
*velik broj djece u skupinama u premalenim sobama dnevnog boravka |
2. MATERIJALNI UVJETI RADA
Na početku godine kao ustanova postavili pred sebe mnoge zadaće i u suradnji s Osnivačem pokrenuli proces nadogradnje, adaptacije i sanacije postojećeg centralnog objekta vrtića na adresi Naftaplinska 23/a.
Ono što je realizirano :
- Kompletna adaptacija kuhinje s nabavljenim novim aparatima i svim popratnim sredstvima potrebnim za neometani rad
- Nabava prehrambenih namirnica
- Redovito podmirivanje svih režijskih troškova djelatnosti
- Redovito održavanje informatičke opreme i sustava
- Sanacija vanjskih terasa centralnog objekta
- Sanacija unutarnje stolarije (boja i ugradnja folija protiv rasprskavanja stakla)
- Izmjena svih električnih vodova i vodnih / odvodnih instalacija
- Nabava novog namještaja za tri sobe dnevnog boravka djece i nabava za ostalih pet prema ukazanim potrebama po završetku dogradnje
- Nabava nove didaktičke opreme za sve odgojno-obrazovne skupine
- Nabava novih slikovnica
- Nabava materijala za psihologa ( testovi, )
Financijskim izvješćem za 2018. godinu pojedinačno će biti vidljivo što je sve realizirano od planova.
S obzirom da obnovu i dogradnju financira osnivač Općina Kloštar Ivanić uz EU fondove, u vrtićkom financijskom planu vidljivo će biti i ono dodatno izdvajanje za dio namještaja i opreme za čijom su se potrebom naknadno osigurala sredstva.
5. srpnja 2018. potpisan je ugovor i dobivena su sredstva po natječaju u organizaciji Ministarstva demografske obnove, socijalne politike i mladih.
Tijekom kolovoza započinju radi na obnovi, sanaciji, unapređivanju i opremanju vrtićkog igrališta na adresi Naftaplinska 23/a.
Svi pripravnici položili su Zakonom propisane testove;
Za časopis koji izdajemo već petu godinu za redom u kojem se osvrćemo na naš cjelokupan rad sredstva su također osigurana iz financijskog plana ustanove.
Kontinuirano se vodi briga o zdravoj prehrani, uvode se nove namirnice, redovito se rade nalazi koji su zadovoljavajući od strane sanitarne inspekcije i Zavoda za javno zdravstvo. Voda za piće koju koristimo u područnom vrtiću kontrolira se redovito te se servisira aparat. Voda u centralnom vrtiću prema svim ispitivanjima a nakon izmjene svih vodovodnih instalacija je pitka i redovito se kontrolira. Svi propisi HACCAP-a su zadovoljeni i redovito se daju na uvid glavnoj medicinskoj sestri.
Kontinuirano su osiguravana sredstva za stvaranje optimalnih sanitarnih uvjeta (dezinsekcija i deratizacija prema zakonskim normama ). 3 D plan napravljen je ove godine nakon rekonstrukcije novi i kao takav je na snazi i redovito se preispituje.
Svi zaposlenici dobili su novu radnu obuću i odjeću
Osobito je važno reći da je kupnjom nove didaktike kako za adaptirani tako i za novi objekt vrtića opremljeno svih 8 skupina u vrtiću. Didaktika je kupljena u Škrinjici i dostavljena sa svim potrebnim atestima.
Likovni i potrošni materijal za skupine redovito se nabavljao i bilo ga je u dostatnim količinama.
Vrtić je dogradnjom dobio novu veliku sportsku dvoranu koja je opremljena najnovijim spravama i potrebnom opremom za tjelesni rast i razvoj djece.
Planiran je projekt opremanja vanjskog prostora ugradnjom novih sprava i igrala. Uz to u projekat je ugrađen i dio koji se odnosi na novu ogradu. Obzirom da smo dobili sredstva u iznosu od 422.000,00 kuna čekamo početak realizacije opet u suradnji s osnivačem Općinom Kloštar Ivanić te prije toga potpisivanje ugovora za dodijeljena nam sredstva.
Dobiveno je 450.000,00 kuna od strane Zagrebačke Županije za ulaganja u vrtić i ostale potrebe u Općini Kloštar Ivanić.
3.1 DOPRINOS POBOLJŠANJU UVJETA BORAVKA I OBOGAĆIVANJA UVJETA IGRE DJECE U SKUPINI
3.1.1. ORGANIZACIJA PROSTORNOG KONTEKSTA
CENTRALNI OBJEKT
* Skupine smještene u centralnom objektu opskrbljene su sve novom didaktikom i novim namještajem što je uvelike pridonijelo poboljšavanju materijalnih uvjeta rada.
Mlađa jaslička skupina
Gotovo jednom tjedno odgajatelji mijenjaju prostorni kontekst, jer je primijećeno da to vrlo pozitivno utječe na oblik dječje igre i njihovu suradnju. Slijedom toga vidljivo je vremensko produljenje interesa za igru kod djece.
Starija jaslička skupina
Kroz godinu centri se izmjenjuju i prate dječje interese. Osobito se pazilo na mogućnost i zadovoljavanje potrebe djece za kretanjem ,istraživanjem i manipuliranjem.
Mlađa vrtićka skupina
Na isti način prateći izbor i interes skupine mijenja se kontekst i raspored sobe tokom cijele godine.
PODRUČNI OBJEKT
Neadekvatnost ovog objekta nadopunjuju svi kako bi djeci osmislili adekvatan prostor za igru. Odgajateljice su većim zahvatima izmjenjivali namještaj, krečile su zidove, prilagođavale panoe različitih dimenzija te na taj način oplemenjivale prostor. U proljetnom vremenu i dolaskom toplijeg vremena dio aktivnosti nadovezao se na vanjski dio pod tendama te na dijelu umjetne trave što je proširilo prostor za igru.
Srednja vrtićka skupina
Prolaznost ove sobe diktirala je oformljivanje centara na način da su bili „pokretni“, radi bolje i lakše organizacije rada. Izmicanje namještaja dodatna je otegotna okolnost te na taj način odgajatelji dodatno osmišljavaju rješenja.
Starija vrtićka skupina
Prema interesima djece izmjenjuju se centri aktivnosti te se djeci omogućuje da budu su -kreatori istih. Obzirom da je i ovdje kao i u predškolskoj skupini dio djece školaraca osobito su se posvetili kutiću za školarce.
Predškolska vrtićka skupina
Odgajatelji naglašavaju veliku dozu dogovaranja sa djecom i oformljavanje centara prema njihovom odabiru. Naglasak je na aktivnostima čitanja i prepoznavanja slova te igri „škole“. U suradnji s roditeljima je uređen veliki zid u sobi dnevnog boravka skupine.
Skupine predškole
Kako se broj polaznika programa predškole smanjio u nekoliko posljednjih godina prostor predškolske skupine namijenjen puno većem broju djece zadovoljava sve njihove potrebe.
3.1.2 ELEMENTI PROSTORNOG KONTEKSTA KOJIMA SE MOŽE BITI ZADOVOLJAN
Soba dnevnog boravka djece jest njihovo osnovno okruženje u dječjem vrtiću. Uz stalan rad i napor odgajateljica ona nije statična datost, već okružje koje se mijenja tijekom pedagoške godine u skladu s interesima djece i mogućnostima prostora i opreme.
Centralni objekt je ove pedagoške godine opremljen novim namještajem te didaktičkom opremom.
Elementi prostornog konteksta koji zadovoljavaju interes djece :
Ime skupine |
Element prostornog konteksta |
Mlađa jaslička skupina |
|
Starija jaslička skupina |
|
Mlađa vrtićka skupina |
|
Srednja vrtićka skupina |
|
Starija vrtićka skupina |
|
Predškolska vrtićka skupina |
|
Program predškole |
|
3.1.3. ELEMENTI PROSTORNOG KONTEKSTA KOJE TREBA UNAPRIJEDITI
Prostorni kontekst koji stvaraju i oplemenjuju odgajatelji u svom radu kontinuiran je i izmjenjiv. No unatoč tome postoje uvjeti na koje se ne može utjecati te se oni pojavljuju kao jedna od otegotnih okolnosti u svakodnevnom radu tijekom cijele pedagoške godine.
Elementi prostornog konteksta koje treba izmijeniti:
Ime skupine |
Element prostornog konteksta |
Mlađa jaslička skupina |
|
Starija jaslička skupina |
|
Mlađa vrtićka skupina |
|
Srednja vrtićka skupina |
|
Starija vrtićka skupina |
|
Predškolska vrtićka skupina |
|
Program predškole |
|
3.2. IZRAĐENE IGRAČKE I SREDSTVA
Iako je vrtić dio lokalne zajednice svjedoci smo da i nadalje nema dovoljno novca za nabavu didaktike i igračaka za potrebe djece. Odgajateljice tako same upotpunjuju fond izrađujući iste te na taj način zadovoljavaju potrebe djece.
Za centralni objekt je u sklopu nadogradnje i opremanja vrtića nabavljena veća količina nove didaktičke opreme no jedan dio te opreme ipak ne zadovoljava suvremene zahtjeve odgojno obrazovnog rada za dvadeset i prvo stoljeće.
Izrađene igračke i sredstva:
Ime skupine |
Izrađene igračke i sredstva |
Mlađa jaslička skupina |
|
Starija jaslička skupina |
|
Mlađa vrtićka skupina |
|
Srednja vrtićka skupina |
|
Starija vrtićka skupina |
|
Predškolska vrtićka skupina |
|
Program predškole |
|
3.3. BORAVAK NA OTVORENOM
Dječji vrtić Proljeće Kloštar Ivanić uz centralni objekt ima prostranu travnatu površinu koja je ove godine smanjena za gotovo 1000 m² radi nadogradnje ustanove, no još je uvijek veći dio sa spravama za igranje ostao za boravak djece na otvorenom.
Nadogradnja je donijela i probleme izlazaka na zrak. Poštujući sigurnost djece u zimskom periodu djeca izlaze samo na dio obnovljenih terasa i borave tamo zato što je zelena površina oko objekta bila regulirana službeno kao zona građenja zbog prolaska građevinskih strojeva i dostave građevinskog materijala.
Djeca mlađe jasličke skupine koristila su prostore terasa ostalih skupina, jer im zbog točke na kojoj se nalazi njihova soba dnevnog boravka (a ta je točka spajanja novog s nadograđenim objektom) nije bio omogućen izlaz na terasu. Na ovaj se način nastojalo nadomjestiti da djeca borave otvorenom svakog dana.
Sprave za igru na igralištu su trošne i dotrajale tako da je vrtić u suradnji s osnivačem Općinom Kloštar Ivanić napravio i poslao plan obnove i nabave novih igrala te smo se prijavili na natječaje EU fondova s naznakom na Prijavu projekata usmjerenih na poboljšanje materijalnih uvjeta u predškolskim ustanovama/dječjim vrtićima u 2018. Godini. Projekt je prihvaćen te je dodijeljeni iznos 421.335,00 namijenjen obnovi igrališta i ograde oko cijelog vrtića. Slijedi daljnji nastavak i realizacija istog projekta tijekom kalendarske godine.
Voćnjak i nadalje ostaje u sklopu vrtićkog igrališta no i boravak u njemu je ove godine otežan. Djeca su u proljetnom periodu koristila samo dio sa pješčanikom napravljenom od guma koristeći novonabavljene igračke za pijesak.
Vanjski prostor područnog objekta poprilično je lošijeg stanja nego kod glavnog objekta. Najveći nedostatak je betonirano igralište koje je i premalo za veliki broj djece. Dio pokriven antistresnim podlogama također nije dovoljan. Uz sva nastojanja odgajatelja da unaprijede djeci boravak na zraku i dalje je problem mala površina vanjskog prostora (cca 2,5 m² po djetetu). Donacijom odgovarajućih reflektirajućih prsluka omogućene su šetnje mjestom te odlazak na igru u obližnji park. Pošto oprema za igru djece u parku nije obnovljena i predstavlja rizik za boravak malo većeg broja djece, igralište u parku se nije koristilo.
3.3.1. PROVEDENE AKTIVNOSTI NA OTVORENOM
U skladu sa razvojnom dobi kao i zadacima koji se provode u odgojno obrazovnom radu ustanove i igre se na zraku razlikuju.
Ime skupine |
Aktivnosti provedene na otvorenom |
Mlađa jaslička skupina |
|
Starija jaslička skupina |
|
Mlađa vrtićka skupina |
|
Srednja vrtićka skupina |
|
Starija vrtićka skupina |
|
Predškolska vrtićka skupina |
|
Program predškole |
|
3.3.2. OPREMA ZA BORVAK NA OTVORENOM
Godišnjim planom i programom planirana je nabavka igrala za igre na zraku, no do te realizacije nažalost nije došlo. Osnovni je razlog nadogradnja ustanove koja je potrajala dulje od planiranog. Bilo je nemoguće radi velikog obima posla kao i ograđenog dijela gradilišta ići u realizaciju bilo kakvog i manjeg projekta vezanog za kvalitetniji boravak na zraku djece iz dječjeg vrtića.
Veliki drveni dvorac, kompleksno igralo s penjalicama i toboganima koje je fiksirano stajalo godinama na mjestu, danas nadograđenog objekta je bez ikakvih oštećenja premješteno i fiksirano na novoj lokaciji u dvorištu dječjeg vrtića.
Tijekom grubih vanjskih radova pri samoj izgradnji ostala je veća količina zemlje od koje je napravljen umjetni brežuljak na kojem je posijana trava.
Nakon završetka dogradnje, a u sklopu projekta i dobivenih sredstava iz EU fondova nabavljena je određena količina lopti.
Već je spomenut nadolazeći projekt obnove cjelokupnog vanjskog prostora koji uključuje sve nove sprave i igrala.
Realizacija je planirana tokom cijelog ljeta 2018. i tu čekamo osnivača Općinu Kloštar Ivanić kao i potpisivanje ugovora i dobivenih sredstava MDOMPS-a.
3.4 AKCIJE ZA UNAPREĐIVANJE RADA DJEČJEG VRTIĆA U CJELINI
Najčešći oblik suradnje i dalje se iščitava u suradnji s roditeljima no bitno je da je i Osnivač pokazao želju i htjenje za poboljšavanje suradnje. Vrtić je kao i do sada organizirao razna druženja, radionice tematskih sadržaja i roditeljske sastanke. Suradnja sa lokalnom zajednicom svodi se na održavanje raznih manifestacija na kojima su djeca gosti kao izvođači.
S obzirom na okolnosti dogradnje , ove smo godine imali nastup djece na priredbi povodom 60 godina predškolskog odgoja u našoj zajednici .
Potrebno je daljnje osmišljavanje sadržaja u lokalnoj zajednici i u vrtiću kako bi se rad vrtića još više osjetio i bio dio zajednice u kojoj će djeca nastaviti živjeti i raditi.
Neke aktivnosti zajedničkih sudjelovanja :
- Posjeti seoskim imanjima i objektu seoskog turizma „Stari mlin“ u suradnji sa vatrogasnom zajednicom (listopad 2017.)
- Dječji tjedan – posjet lokalnim strukturama vlasti, posjet načelniku Općine Kloštar Ivanić, Željku Filipoviću (listopad 2017.)
- Dani kruha – posjet lokalnom pekarskom obrtu (listopad 2017.)
- Božićno druženje roditelja uz božićnu radionicu izrade ukrasa i zajedničko kićenje bora sa djecom po objektima (prosinac 2017.)
- Božićni koncert u Kloštru Ivaniću u suradnji s KUD-om Kloštar Ivanić (prosinac 2017.)
- Večer matematike - djeca, roditelji i odgajatelji (prosinac 2017.)
- Priredba povodom 60 godina odgojno obrazovnog na predškolskoj razini u Kloštar Ivaniću (ožujak 2018.)
- Zajednički izlet djece i roditelja vlakom u zagreb, HŽ i ZKL (travanj 2018)
- Noć Knjige – suradnja djece, roditelja i odgajatelja (travanj 2018.)
- Završna druženja s roditeljima po skupinama uključujući i polaznike predškole (svibanj 2018.)
- Druženja djece polaznika kraćih programa s prikazom usvojenih sadržaja (svibanj 2018.)
- Implementacija CAP programa u vrtić, suradnja i suglasnost roditelja za provođenje programa, suradnja s udrugom Korak po korak i Centrom za socijalnu skrb Ivanić-Grad (svibanj, 2018.)
- „Klikni i vidi!“ suradnja s HAK-om na usvajanju znanja i spoznaja o sigurnosti u prometu (svibanj 2018.)
- Projektni Dan / Dan otvorenih vrata vrtića / Svečana sjednica Općine Kloštar Ivanić održana u Dječjem vrtiću Proljeće Kloštar Ivanić uz nastup djece iz vrtića i veliku izložbu dječjih radova uz participaciju roditelja i stanovnika Kloštra Ivanića i okolice (lipanj 2018.)
*Zbog velikih građevinskih zahvata, nadogradnje, adaptacije objekta tijekom cijele pedagoške godine postojao je ograničavajući faktor rada. Tako nismo proveli planirani fašnik u suradnji s Osnivačem i Osnovnom školom kao svake godine do sada. Smanjenim intenzitetom surađivali smo u svim događanjima vezanim za rad lokalne zajednice jer smo se u radu ustanove vrlo često prilagođavali novonastalim situacijama vezanim za gore navedeni rad oko zgrade ustanove.
4. ORGANIZACIJA RADA
U ovoj pedagoškoj godini kompletna organizacija rada je ovisila o tijeku i napretku radova na adaptaciji i nadogradnji centralnog objekta vrtića. Unatoč tome što su radovi počeli na vrijeme usklađeni s vremenskim rasporedom cjelovitog projekta, dolazi do teškoća, kašnjenja, naknadnih intervencija i otezanja koje dosta utječu na organizaciju rada.
Planirani sadržaji početkom godine pobuđuju veliki entuzijazam u radu svih zaposlenih. Uslijed svega, dogodi se da nas objektivne okolnosti i poteškoće uspore ili u potpunosti odvuku od planiranog. Problemi koji su se pojavljivali tijekom cijele godine odnosili su se i opet na poslove vezane adaptacijom i dogradnjom.
Krajnji korisnici naših usluga, djeca i napose roditelji, tijekom cijelog ovog razdoblja obilježenog radovima pokazuju veliku količinu razumijevanja za novonastale uvjete, pogotovo odgojno-obrazovnog rada te se bez negodovanja njima prilagođavaju. Svi pozdravljaju ovaj velik potez Općine Kloštar Ivanić da se djeci njihove lokalne zajednice omogući boravak dostojan dvadeset i prvog stoljeća.
Najizraženije poteškoće kao otegotna okolnost u radu u pedagoškoj godini 2017./2018.:
- Okolni prostor centralnog objekta postaje veliko gradilište što podrazumijeva radove, radne strojeve, građevinski materijal, intervencije radnika cijelo vrijeme. Okruženje je podređeno projektu.
- Iz ovog razloga je bio otežan svakodnevni dolazak i odlazak roditelja po djecu, jer je ulaz u vrtić bio preko terasa te kroz garderobe odgojno obrazovnih skupina.
- Osim dolaska i odlaska djece u vrtić, ove pedagoške godine, možemo reći, da nije u dovoljnoj mjeri zadovoljena prirodna potreba djece za kretanjem jer je ono bilo ograničeno na prostor terasa u centralnom objektu upravo zbog radova.
- Ovakva je radna atmosfera također usporavala neke svakodnevne aktivnosti potrebne za neometano funkcioniranje ustanove za rani i predškolski odgoj i obrazovanje – dostavu namirnica i materijala, prijevoz hrane u područni objekt Livada i slično.
- Početkom pedagoške godine nije bilo završeno kompletno renoviranje vrtićke kuhinje te se morao iznaći način dostave namirnica, pripreme hrane te dostave same hrane, ovaj puta u dva objekta vrtića, i centralni i područni. Osiguravanjem funkcionalnih preduvjeta za pripremu hrane u Domu za starije i nemoćne osobe Aura to je omogućeno u dovoljno zadovoljavajućoj mjeri.
- Suočeni s ovakvim uvjetima rada, jednostavno smo morali odustati od nekih aktivnosti, radnji i projekata vezanih uz vanjski prostor za ovu pedagošku godinu.
4.1 ORGANIZACIJA RADA KROZ ODGOJNO OBRAZOVNE SKUPINE
Kao i do sada, odgajatelji kao glavni nositelji procesa odgoja i obrazovanja u vrtiću prepoznaju poteškoće u svom radu. Zajedničkim konzultacijama, razmjenom iskustava, suradnjom kao i nastojanjima svih, poteškoće smo detektirali, raspravili i nalazili najbolje načine rješavanja istih.
|
Teškoće u realizaciji plana i programa za odg. obr. skupinu |
Prilagodba organizacije rada odg. obr. skupini |
Teškoće u organizaciji rada odg. obr. skupine |
Reakcije roditelja |
Mlađa jaslička skupina: „Zvjezdice“ |
Zbog radova na nadogradnji koji su se odužili, skupina nije imala terasu, niti svoj izlaz na otvoreno. |
Zbog istog razloga rad se morao prilagođavati unutarnjem okruženju. Adaptacija djece tijekom godine. |
Duže bolovanje jedne odgajateljice te prilagodba na novu odgajateljicu. |
Prilagodba na novu odgajateljicu prolazi brzo i glatko i od strane djece i roditelja. |
Starija jaslička skupina: |
Odgajateljice dobivaju dijete s teškoćama u razvoju u skupinu za koju smatraju da ne dobiva dovoljno specijalizirane skrbi. |
Za period adaptacije posebno uređen centar koji djeci omogućuje opuštanje i prihvaćanje novog okruženja. |
Spajanja skupina tijekom regularnog rada. Kratko preklapanje vremena rada odgajatelja. |
Roditelji s negodovanjem reagiraju na česte promjene prostora ili odgajatelja pri spajanju skupina. |
Mlađa vrtićka skupina: „Bubamare“ |
Slaba opremljenost adekvatnim poticajima i didaktičkim sredstvima. |
Organizacija rada se konstantno prilagođavala promjenama koje bi dolazile. |
Izrazito pozitivna suradnja s odgajateljicama tijekom promjena u organizaciji rada. |
Roditelji su promjene prihvaćali bez teškoća. |
Srednja vrtićka skupina: „Krijesnice“ |
Selidba u novi objekt je bila otežavajuća za djecu u početnom dijelu pedagoške godine. |
Organizacija se prilagođavala specifičnim, neadekvatnim uvjetima područnog objekta. |
Spajanje skupina tijekom održavanja kraćih programa u područnom objektu. |
Roditeljima odgajatelji nisu dovoljno dostupni u prostoru područnog objekta. |
Starija vrtićka skupina: |
Bez izraženijih teškoća. |
Prilagođavanje na skučene prostorne uvjete s obzirom na broj djece u skupini. |
U drugoj polovici pedagoške godine obje odgajateljice odlaze na rodiljni dopust. |
Roditelji dosta pozitivno prihvaćaju česte promjene odgajatelja zbog nastalog stanja. |
Predškolska skupina: |
Plan i program se, naravno prilagođavao izraženim dječjim interesima i potrebama. |
Jedno je dijete, zbog pohađanja druge ustanove, dolazilo u vrtić tri dana u tjednu. |
Spajanje sa srednjom odgojnom skupinom tijekom održavanja kraćih programa. |
Roditelji u većini slučajeva pokazuju razumijevanje. |
Program predškole; skupine: „Lavići“ i „Tigrići“ |
Zbog karakterističnog fiksnog termina i prostora održavanja samog programa, nisu se javljale teškoće. |
Uslijed svih događanja u područnom objektu program predškole se selio u druge prostorije objekta. |
Zbog prije navedenog je dolazilo do promjena u karakteru i obimu planiranih aktivnosti i zadaća. |
Roditelji su se prilagođavali na novonastale uvjete bez negodovanja. |
4.2. LJETNA ORGANIZACIJA RADA
U periodu od 18. lipnja 2018. pa do 31. kolovoza 2018. u Dječjem vrtiću Proljeće Kloštar Ivanić na snazi je ljetna organizacija rada. Područni objekt se inače tijekom ljeta se zatvara i sva djeca spajaju se u skupine u centralnom objektu u Naftaplinskoj 23 /a. Prije samog spajanja provedena je anketa o potrebi roditelja za vrtićem te je na temelju nje napravljena ljetna organizacija rada po skupinama.
Pošto je projekt adaptacije i nadogradnje priveden kraju, sasvim je logično da će se radom u cjelovitom objektu vrtića područni objekt zatvoriti i da će ljetna organizacija rada biti u cijelosti provedena u centralnom objektu koji pruža sve potrebne funkcionalne preduvjete za neometan rad i boravak djece.
Rad je organiziran u tri odgojno-obrazovne skupine nastale spajanjem djece iz matičnih skupina:
- Mlađa jaslička i starija jaslička skupina
- Mlađa vrtićka i srednja vrtićka skupina
- Starija vrtićka i predškolska skupina
Dosadašnja iskustva su pokazala da broj djece tijekom ljeta varira stoga postoji mogućnost da će uslijed smanjenog broja djece vrtić u nekom periodu raditi i s dvije odgojno obrazovne skupine.
U skupinama će uvijek boraviti barem jedan matični odgajatelj što će djeci tijekom cijelog ljeta omogućiti sigurnost i ugodu boravka.
Ove pedagoške godine se za vrijeme ljetne organizacije rada događa još jedan specifična situacija uzrokovana projektom adaptacije i nadogradnje, a to je prestanak subvencioniranja cijene vrtića u vrtićima drugih jedinica lokalne samouprave u kojima su bila smještena djeca za koju nije bilo mjesta u dječjem vrtiću u Kloštru Ivaniću. Sporan je termin prestanka subvencioniranja, a to je srpanj 2018., kada su se gotovo svi roditelji u ovom statusu našli u situaciji da im djeca trebaju početi pohađati vrtićki program u našem vrtiću u jeku ljetne organizacije rada. Ovo naravno nije problem za našu ustanovu koja će i ovom zadatku pristupiti odgovorno i na razini zadanog, ali predstavlja i predstavljat će problem djeci koja će prilagodbu na vrtić proći u spojenim skupinama s odgajateljima koji se naizmjence zbog korištenja godišnjih odmora mijenjaju u gotovo tjednom ritmu. Na početku nove pedagoške godine ta će se djeca opet morati prilagođavati opet na nove odgajatelje kao i na novi prostor.
Kako je centralni objekt okružen travnatom površinom, drvećem koje pruža hlad i mogućnostima boravka vani, odgajatelji su u skladu s tim isplanirali aktivnosti. Prije boravka na zraku djecu se zaštićuje odgovarajućim zaštitnim sredstvima te boravak na zraku usklađuje s vremenskim uvjetima.
Igre u pijesku i igre vodom okosnica su boravka na otvorenom koji se nadalje upotpunjuje različitim interesima djece. Na vanjskom prostoru centralnog objekta ima dovoljno hlada i prostora za kvalitetan boravak djece na zraku.
Smanjenjem površine okruženja vanjskog prostora djeca nisu zakinuta za boravak na zraku. Sprave na igralištu više ne zadovoljavaju svojom funkcionalnošću te je u pripremi izmjena kompletnog igrališta. Realizacija će biti moguća korištenjem sredstava koja smo kao ustanova dobili i već prije u izvješću spomenuli.
5. RAD STRUČNIH TIJELA
5.1. ODGAJATELJSKO VIJEĆE
Prema planiranom godišnjem zaduženju Odgajateljsko je vijeće na svojim sjednicama nastojalo raditi na razmatranju i usvajanju svih planiranih aktivnosti. Dosad je održano je sedam sjednica Odgajateljskih vijeća sa različitom tematikom. Usvojen je Godišnji plan i program rada za tekuću godinu 2017. / 2018. Donesen je Kurikulum Dječjeg vrtića Proljeće Kloštar Ivanić za 2017. / 2018. pedagošku godinu. Na Odgajateljskom je vijeću donesen Plan stažiranja za novu pripravnicu odgajateljicu te psihologinju.
Stručna usavršavanja realizirana su po planu i po prijavama na one seminare koje je organizirala Agencija za odgoj i obrazovanje. Financijska nam sredstva, nažalost, ne daju da sudjelujemo u svemu što se nudi i donosi napredak u radu .
U tematici smo se posebno osvrnuli na rad naše ustanove i kolektiva.
Valorizirali smo sve provedene aktivnosti :
- Dječji tjedan
- Dani kruha
- Jesenska svečanost u područnom objektu
- Večer matematike
- Božićni blagdani i svečanosti
- Božićne radionice
- Organizacija i provedba „Fašnika“ u područnom objektu
- Proslava Dana vrtića i obilježavanje 60 godina ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja u Kloštar Ivaniću
- Izrada vrtićkog časopisa ( 6. broj dostavljen u Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu kao dio kulturne baštine )
- Noć Knjige
- Organizacija izleta djece i roditelja HŽ-om u Zagreb i posjet ZKL-u
- Obilježavanje važnih datuma (državni, vjerski blagdani, ekološki datumi, društveni spomedani)
- Završne svečanosti svih odgojno obrazovnih skupina za djecu i roditelje
- Sudjelovanje na svečanoj sjednici povodom dana Općine Kloštar Ivanić
- Ostvarene plodne suradnje s mnogim vanjskim činiteljima društvenog života ustanove
Dan Dječjeg vrtića Proljeće Kloštar Ivanić s naglaskom na 60 godina rada posebno smo obilježili velikom priredbom „Oda Proljeću …i dobu … i vrtiću“ u Pučkom domu 20. ožujka 2018.
Sudjelovanje na svečanoj sjednici i Dan Općine Kloštar Ivanić 9. lipnja 2018. Obilježen posebnim programom pokazao je potrebu vraćanja aktivnosti programa folklora u ustanovu na čemu će se poraditi u narednom periodu jer ustanova ima dva odgajatelja koji su završili od strane MZO-a verificirani tečaj za provođenje takve vrste programa u ustanovama za rani i predškolski odgoj i obrazovanje.
Svi zapisnici o radu Odgajateljskog vijeća nalaze se u vrtiću.
5.2. UPRAVNO VIJEĆE
Sjednice Upravnog vijeća pratile su problematiku rada i djelovanja vrtića u danom trenutku uz redovite teme koje su prisutne godinama. Osobito je važno naglasiti da je vijeće bilo u toku cijele izgradnje i adaptacije ustanove .
Teme sjednica Upravnog vijeća bile su:
- donošenje Godišnjeg plana i programa rada
- prihvaćanje Izvješća o radu za proteklu godinu
- donošenje financijskog plana
- donošenje Rebalansa financijskog plana u skladu s potrebama ustanove
- natječaji za potrebe zapošljavanje u vrtiću
- raspisivanje natječaja za upis djece u novu pedagošku godinu
Dio tema na sjednicama koji je bio vezan za dogradnju osobito se raspravljao te su se zaključci podastirali Osnivaču da ih realizira što prije.
Svi zapisnici s temama, dnevnim redom, raspravama na sjednicama i zaključcima nalaze se u dokumentaciji vrtića.
6. SURADNJA S DRUŠTVENOM SREDINOM
Suradnja sa sredinom u kojoj vrtić egzistira bitna je za samu ustanovu kao i za sve koji u njoj borave. Nastojali smo da se pozitivna suradnja plodno započeta ranije jednako tako i nastavi. Tijekom cijele godine nastojali smo se uključiti u važna događanja u Općini.
- Nastavilo se u suradnji s načelnikom Općine Kloštar Ivanić i Općinskim vijećem provesti sve akcije vezane s naše strane za dogradnju i obnovu ustanove. Uvažavanje naših potreba a koje se tiču sanacija iznenadnih neplaniranih većih kvarova uvijek je na pozitivan način rješavano.
- Pučko otvoreno učilište Ivanić-Grad u sklopu kojeg djeluje i Knjižnica Kloštar Ivanić je čest suradnik jer je s djecom posjećujemo u Mjesecu hrvatske knjige (listopad/studeni.)
- I ove godine u suradnji s vatrogasnom zajednicom Općine Kloštar Ivanić koja je djeci osigurala prijevoz posjetili smo seosko imanje „Stari mlin“ koje se bavi turizmom i promicanjem samog Kloštra Ivanića.
- Drugi lokalni poduzetnici i ustanove su također primjer kvalitetne suradnje jer imamo putem posjeta prilike djecu upoznati s raznim ljudskim djelatnostima (pekarnica, trgovine, pošta, općina, vatrogasna zajednica…).
- S Ministarstvom znanosti i obrazovanja, kao i s Agencijom za odgoj i obrazovanje i nadalje usko surađujemo na svim pravnim, odnosno stručnim pitanjima i njihovim rješavanjima tijekom cijele godine .
- Suradnja sa Osnovnom školom Braće Radić u Kloštar Ivaniću ove je godine obilježena školskim obveznicima kojih iz naše ustanove svake godine u osnovnu školu prijeđe oko šezdesetak. Organizirani su posjeti osnovnoj školi za školske obveznike iz redovnog kao i iz programa predškole. Osim toga održane su konzultacije stručnih timova osnovne škole i dječjeg vrtića po pitanju što lakše protočnosti i neškodljivog prelaska djece iz jednog odgojno obrazovnog sustava u drugi.
- Ostvarena je suradnja kroz resorni sastanak i stalni kontakt u organizaciji školske liječnice za ovo područje, dr Bernarde Krnić koja je uključivala predstavnike svih predškolskih i osnovnoškolskih ustanova s područja Kloštra Ivanića, Ivanić-Grada i Križa upravo po pitanju što uspješnijeg polaska u prvi razred djece s ovog područja.
- U suradnji s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje organizirana je fizikalna terapija za dijete sa zdravstvenim teškoćama i to na način da fizioterapeut dolazi u naznačene termine u dječji vrtić te provodi zadanu terapiju s djetetom.
- Sredina koja nas okružuje važna nam je i kao takvu nastojimo je približiti djeci koji će biti jednog dana sudionici u radu iste. S udrugom koja se bavi očuvanjem materijalne tradicije zavičaja, „Prijateljima Kloštra“ i nadalje se družimo kroz njihove izložbe/radionice i prikaze narodnih običaja koje organiziraju.
- Članovi HVIDRA-e Kloštra Ivanića, od kojih su neki roditelji djece koja pohađaju vrtićke programe često u ulozi roditelja sudjeluju u vrtićkim projektima, ali nas pozivaju i na svoje događaje za koje ipak smatramo da je vrtićka dob premlada za ikakvu participaciju.
Uključivanjem u zajednicu na način da upoznajemo svoje mjesto, da smo ključni u nastupima i prisutni u zajednici daje nam za pravo osjećati važnost vrtića u cjelini kako za male tako i za velike stanovnike. Postajemo na taj način nedjeljivi element svoga mjesta u koji želimo ugraditi odgoj i obrazovanje djece i podići ga uz pomoć Osnivača na višu razinu. S obzirom na otegotne okolnosti ove godine uviđa se manjak suradnje, no izgradnjom našeg novog vrtića dana nam je prilika da se suradnja sada podiže na veću razinu što ćemo u ustanovi iskoristiti pogotovo za promociju rada vrtića koji je sada stekao puno bolje uvjete za rad na zadovoljstvo svih stanovnika naše općine.
7. NJEGA I SKRB ZA TJELESNI RAST I ZDRAVLJE DJECE
7.1 JAČANJE KOMPETENCIJA U OBAVLJANJU KULTURNO HIGIJENSKIH AKTIVNOSTI
Ime skupine |
Funkcija |
Potpuno zadovoljava |
Djelomično zadovoljava |
Ne zadovoljava
|
Mlađa jaslička skupina |
WC |
3 |
6 |
5 |
Pranje ruku |
6 |
8 |
|
|
Pranje zuba |
|
|
|
|
Korištenje pribora |
14 |
|
|
|
Priprema za dnevni odmor |
|
|
|
|
Briga za osobne stvari |
5 |
9 |
|
|
Starija jaslička skupina |
WC |
16 |
|
1 |
Pranje ruku |
15 |
|
2 |
|
Pranje zuba |
|
|
|
|
Korištenje pribora |
10 |
7 |
|
|
Priprema za dnevni odmor |
15 |
2 |
|
|
Briga za osobne stvari |
|
|
|
|
Mlađa vrtićka skupina |
WC |
20 |
|
|
Pranje ruku |
20 |
|
|
|
Pranje zuba |
20 |
|
|
|
Korištenje pribora |
20 |
|
|
|
Priprema za dnevni odmor |
20 |
|
|
|
Briga za osobne stvari |
19 |
1 |
|
|
Srednja vrtićka skupina |
WC |
21 |
|
|
Pranje ruku |
21 |
|
|
|
Pranje zuba |
21 |
|
|
|
Korištenje pribora |
21 |
|
|
|
Priprema za dnevni odmor |
21 |
|
|
|
Briga za osobne stvari |
21 |
|
|
|
Starija vrtićka skupina |
WC |
25 |
|
|
Pranje ruku |
25 |
|
|
|
Pranje zuba |
25 |
|
|
|
Korištenje pribora |
25 |
|
|
|
Priprema za dnevni odmor |
25 |
|
|
|
Briga za osobne stvari |
25 |
|
|
|
Predškolska vrtićka skupina |
WC |
28 |
|
|
Pranje ruku |
28 |
|
|
|
Pranje zuba |
28 |
|
|
|
Korištenje pribora |
28 |
|
|
|
Priprema za dnevni odmor |
28 |
|
|
|
Briga za osobne stvari |
28 |
|
|
|
Program predškole (dvije skupine) |
WC |
34 |
|
|
Pranje ruku |
33 |
1 |
|
|
Pranje zuba |
|
|
|
|
Korištenje pribora |
33 |
1 |
|
|
|
Priprema za dnevni odmor |
|
|
|
|
Briga za osobne stvari |
34 |
|
|
7.1. UTVRĐIVANJE I PRAĆENJE ZDRAVSTVENOG STANJA DJECE U DJEČJEM VRTIĆU
Kao i dosadašnjih godina utvrđivanje i praćenje zdravstvenog stanja u dječjem vrtiću realiziralo se kroz slijedeće mjere zdravstvene zaštite djece u dječjim vrtićima:
- Sistematski pregledi vršeni su prije polaska djeteta u vrtić od strane pedijatara lokalnih Domova zdravlja s dobivanjem zdravstvenog uvjerenja ne starijeg od petnaest dana prije samog polaska djeteta u vrtić.
- Inicijalni razgovori s roditeljima novoupisane djece vršeni su u cilju dobivanja podataka o psihofizičkom razvoju, navikama i potrebama djeteta do polaska u dječji vrtić sa svim individualnim specifičnostima kod svakog djeteta.
- Zdravstveni nadzor djece tijekom boravka u vrtiću obavljen je putem uvida zdravstvene voditeljice u odgojne skupine, te je na osnovu zapažanja odgojitelja, informacija dobivenih od roditelja i liječničkih ispričnica o razlozima izostanaka, kao i provjere statusa cijepljenja svakog djeteta utvrđivan je zdravstveni status djece u odgojnim skupinama.
7.2 ZDRAVSTVENO PROSVJEĆIVANJE I ZDRAVSTVENI ODGOJ DJECE
Ova akcija vezana uz stjecanje pravilnih higijenskih navika i stilova zdravog življenja provođena je u suradnji s odgajateljicama i nekim vanjskim stručnjacima.
Kao i svake pedagoške godine, i ove su djeca mlađe odgojne skupina uvedena u tehniku održavanja higijene zubi, a odgajateljice navode uspješno osamostaljivanje djece po pitanju provođenja higijene zubi.
Nadalje, kada govorimo o provedbi higijene ruku, odgajateljice vrtićkih odgojnih skupina navode veliku samostalnost djece, no potrebno je i dalje kontinuirano upućivanje i kontroliranje djece u provedbi ove aktivnosti zbog površne i nepotpune izvedbe, kao i osiguravanja sigurnosnih uvjeta u sanitarnim čvorovima u područnom objektu prilikom provedbe. Kako se nažalost svake godine javljaju novi izazovi koji mogu narušiti zdravstveno stanje djece (ove godine je to pojava ospica), tako svake godine trebamo više raditi na osvještavanju važnosti održavanja higijene.
Jedna od bitnih zadaća koja je zadovoljavajuće provođena u svim odgojnim skupinama bila je i poticanje djece na usvajanje navike zadovoljavanja žeđi vodom. Kroz stjecanje novih znanja o važnosti vode za život, djeca su poticana i na higijenske aspekte u konzumiranju vode. Novoupisanoj djeci jasličkih odgojnih skupina omogućeno je konzumiranje iz bočica prema njihovim navikama stečenim u obitelji, a uz to su poticani i na konzumiranje napitaka iz šalica.
U skladu s ljetnom organizacijom rada djeca su nakon provođenja vremena na otvorenom do sati kada izlaganje suncu postaje rizično tretirana zaštitnim sredstvima od sunčeva zračenja ili su aktivnosti preseljene u interijere dječjeg vrtića.
Praćenje rasta i razvoja provedeno kroz mjerenje prirasta tjelesne mase i visine djeteta omogućuje pravovremeno uočavanje odstupanja koja su u pravilu rezultat poremećaja u prehrani i nedostatnog kretanja. Dobiveni rezultati ukazuju da nema ekstremnih vrijednosti koje ukazuju na potrebitost promjene prehrambenih navika djece. Razlika je vidljiva kod djece polaznika programa predškole gdje je više djece s rizičnim pokazateljima indeksa tjelesne mase.
7.3 KULTURA ŽIVLJENJA I ZADOVOLJAVANJA OSNOVNIH POTREBA BORAVKA DJECE U VRTIĆU
Ova se permanentna aktivnost provodila s aspekta zadovoljavanja djetetovih primarnih potreba i zaštite njegovih prava kako bi se stekla znanja, vještine i stavovi važni za očuvanje zdravlja. To se prije svega odnosilo na skrb o prehrani, kretanju, odmoru, snu, njezi i zdravlju te fizičkoj sigurnosti.
U periodu prilagodbe na jaslice ili vrtić stalnošću ritma dnevnih aktivnosti nastojalo se kod djece primjereno zadovoljiti potrebu za sigurnošću. U tu svrhu već pri inicijalnim intervjuima roditelje se upoznalo s ritmom dnevnih aktivnosti u vrtiću te potrebom usklađivanja istih u vrtiću i domu. U svojim izvješćima odgajateljice mlađih odgojnih skupina pozitivnim i korisnim ocjenjuju prisutnost roditelja u vrijeme prilagodbe djeteta na vrtić
Prehrana je planirana i provođena prema važećim normativima, obogaćujući jelovnik i nekim novim nutritivno vrijednim namirnicama. Nažalost, prečesto smo kod prvog slabog konzumiranja odustajali zaboravljajući da je učenje i otkrivanje novih prirodnih okusa kod djece dugotrajan proces koji iziskuje poseban angažman kao što je primjerice kukuruzna palenta. U većini vrtićkih skupina djeci je bilo omogućeno samoposluživanje. Djeca su stekla kulturno – higijenske navike vezane uz konzumiranje obroka i naučila sama odlučivati o dostatnoj im količini hrane. Poučavana o osobinama pojedinih namirnica i njihovoj važnosti za rast i zdravlje, preferirali su obilježavanje rođendana voćem (suhim i svježim) kao i negaziranim sokovima. Tako su djeca utjecala i na roditelje da mijenjaju ustaljene navike obilježavanja tih događaja slatkišima i grickalicama. U izvješćima odgajateljica vidljivo je zadovoljstvo postignutim rezultatima u samostalnosti i stupnju usvojenosti kulturno – higijenskih navika kod obroka. Iz istih je vidljivo da samo mali broj djece odbija neku vrstu hrane (salate, namaz od brokule, cikle, voćni jogurt). Većina odgajateljica navodi što oni konkretno poduzimaju glede usvajanja tih namirnica, a neki predlažu promjenu jelovnika.
U nekim je odgojno obrazovnim skupinama zamijećeno odbijanje hrane od strane sve većeg broja djece (raste i do 10% po skupini). U jasličkim skupinama je izraženije jer je sve više roditelja koji dojenje koriste kao tehniku umirenja djeteta pa ono ne traži hranu i piće dok je u starijim skupinama, u razgovoru s roditeljima razvidno kako kod kuće koriste tekovine tehnologije (mobitel, tablet, laptop) ne bi djecu motivirali na više i češće hranjenje. Na taj način se djeci hranjenje prezentira kao sporedna aktivnost uz gledanje sadržaja na ekranima. Pošto u vrtiću uređaja s ekranima nema, niti ta sporedna aktivnost ne može doći do izražaja. Odgajateljice se posebno trude kako bi osvijestile i djecu i roditelje o važnosti uravnotežene prehrane uz primjerene rituale kulture hranjenja.
Na temu pravilne i zdrave prehrane roditeljima je prezentirano putem centara za roditelje mnoštvo informacija vezanih uz pravilnu i zdravu prehranu. I ove pedagoške godine roditeljima smo ponudili i letak cijelo tjednog jelovnika u vrtiću kako bi ga mogli uskladiti s jelovnikom kod kuće ako to žele i mogu te kako bi bili informirani u svakom trenutku što djeca jedu u vrtiću.
Kod provođenja osobne higijene djece mlađeg uzrasta provode se aktivnosti uz osamostaljivanje djece i usvajanje navika te osvješćivanje djeteta evakuacijskim potrebama. Pri tome se slijedi razvoj djeteta i njegova spremnost na prihvaćanje obavljanja evakuacijskih potreba na određeno mjesto. Kod djece ostalih uzrasta potrebno je više i kontinuirano djecu upućivati na provedbu dogovorenih pravila u zajedničkom korištenju prostora za provođenje higijene kako bi se utjecalo na očuvanje sigurnosne situacije u sanitarnim prostorima.
Pitanje fizičke sigurnosti djeteta u vrtiću vezano uz boravak djece u unutarnjim i vanjskim prostoru, uz uvježbavanje djece konkretnim životnim aktivnostima, sigurnom kretanju, toleranciji prema drugoj djeci, samokontroli i načinima izbjegavanja sukoba s drugim djetetom. Potrebno je upućivanje djece na brigu i skrb o okolišu i prostoru u kojem borave, te uređenje prostora sukladno dječjoj prirodi i uzrastu. Uz stalan uvid što je djetetu na raspolaganju i što bi moglo ugroziti njegovu sigurnost.
Kako smo svakodnevno svjedoci sve češće pojave nevoljkosti i ravnodušnosti kod djece kada se radi kretanju i vježbi u svim se odgojno obrazovnim skupinama na neki način promiče i provodi tjelovježba. Nažalost prostorni uvjeti to često ne dozvoljavaju, ali odgajateljice koriste vanjski prostor u područnom ili hodnik u centralnom objektu.
7.4 SURADNJA S RODITELJIMA
Provedena je kroz inicijalne intervjue novoupisane djece pri kojima se došlo do važnih pokazatelja o razvoju djeteta, ali i zdravstvenim poteškoćama.
Ova se suradnja nastavlja kroz roditeljske sastanke po odgojnim skupinama posebice novoupisanim gdje se podrobnije informiralo roditelje o zdravstvenoj zaštiti djece u vrtiću kao i prehrani.
Osim skrbi za fizičko zdravlje djece putem suradnje s roditeljima smo također skrbili i o psihičkom razvoju te održali roditeljski sastanak s roditeljima novoupisane djece na temu adaptacije i važnosti praćenja zdravstvenog stanja djece kao i s temama psihofizičkoj razvoja za određenu dob, ali i snalaženja djece u svijetu medija kao i sve češćim zamijećenim teškoćama u govoru kod djece.
Roditelji su o zdravlju, prehrani i aktualnostima bili informirani i putem centara za roditelje.
.
8. IZVJEŠĆE ZDRAVSTVENE VODITELJICE ZA PEDAGOŠKU 2016. / 2017. GODINU
Ove pedagoške godine u realizaciji i provođenju programa njege i skrbi za tjelesni rast i zdravlje djece, te praćenju njihovog stanja,obavljala je bacc.sestrinstva Renata Mucha kao vanjski suradnik dva sata tjedno. Obim posla sastojao se od slijedećeg
- Planiranje i programiranje zadaća zdravstvene zaštite djece predškolske dobi,te predlaganju mjera za sprečavanje zaraznih i drugih bolesti
- Praćenje pravilne prehrane predškolskog djeteta
- Praćenje provođenja higijensko sanitarnih mjera
- Vođenje zdravstvene dokumentacije i evidencije vezane uz antropometrijsko mjerenje
Sistematski preglede pri upisu u vrtić radili su izabrani liječnici djeteta, sva djeca koja su upisana redovito su cijepljena prema propisanom kalendaru cijepljenja.
Za svako dijete otvoren je propisan zdravstveni karton u koji se uz podatke o roditeljima,zdravstvenom osiguranju, izabranom liječniku i stomatologu upisuje pobol i procijepljenost. U karton se ulaže sva zdravstvena dokumentacija djeteta.
Ponovna provjera procijepljenosti sve djece krajem godine, te su sva djeca redovito procijepljena.
Antropometrijska mjerenja provedena dva puta godišnje, te nakon obrade podataka odstupanje iznad standarda utvrđeno je kod 3 djece starije i 2 djece predškolske skupine, ispod standarda 2 djece mlađe i 2 djece srednje skupine. Roditelji su obaviješteni o rezultatima izračuna, te savjetovani o zdravim stilovima života.
Higijena zubi provodi se u svim vrtićkim skupinama. Redovito smo provodili preporuke za boravak djece na otvorenom prostoru u zimskim i ljetnim mjesecima (zaštita od direktnog utjecaja sunčevih UV zraka).
Pobol djece praćen je putem ispričnica ,te putem evidencije bolesti i cijepljenosti.
Evaluacija pobola djece dječji vrtić proljeće za period od rujna 2017. do srpnja 2018. godine za sve skupine jaslica i vrtića
DIJAGNOZA ILI ŠIFRA BOLESTI |
BROJ DANA IZOST-ANKA |
|||||
ZARAZNE BOLESTI A 00-B 99 |
BOLESTI ŽIVČANOG SUSTAVA K 00-J 99 |
BOLESTI DIŠNOG SUSTAVA J 00-H 99 |
BOLESTI OKA I UHA H 00H95 |
BOLESTI PROBAVNOG SUSTAVA K 00-K 93 |
OSTALO |
|
61 |
/
|
155
|
27
|
3
|
15 |
1796
|
Prema dobivenim rezultatima vidljivo je da su prevladavale respiratorne bolesti i to akutne infekcije gornjih dišnih putova, (akutne upale ždrijela i tonzila), te bolesti oka i uha.Od ostalih bolesti bilo je 25 slučaja varicella tokom 3 i 4 mjeseca 2018 godine, te od ostalih bolesti bilo je nekoliko slučajeva bolesti probavnog i urinarnog sustava, nejasna febrilna stanja, te povrede koje su se dogodile kod kuće, pa su djeca bila na kućnoj njezi. Broj izostanaka nešto je veći od prošle pedagoške godine zbog većeg broja oboljelih od varicella.
O epidemiološkoj situaciji kontaktirali smo nadležnu epidemiologinju dr.spec. epidemiologije Luciju Šarčević, koja je zadovoljna epidemiološkim stanjem, što dokazuje pravilno provođenje higijensko sanitarnih mjera.
U vrijeme boravka djece u vrtiću bilo je 7 povreda. Tri povrede u srednjoj i 4 u predškolskoj skupini, sve povrede koje su se dogodile bile su lakše.
Svi zaposlenici redovito su upućivani su na preventivne sanitarne preglede koji su zakonom propisani. Tehničko osoblje 2 puta godišnje a svi ostali jedan put. Kuharice i spremačice imaju položen tečaj higijenskog minimuma.
Dva puta godišnje ZZJZ Zagrebačke županije služba za ekologiju provela:
- mikrobiološku analizu briseva / otisaka ruku zaposlenika koji rade u pripremi i preradi hrane,kao i briseva / otisaka radnih površina i pribora
- ispitivanje mikrobiološke ispravnosti uzoraka hrane
- mikrobiološke i kemijska ispitivanja vode za piće
- stručno savjetovanje potrebno kod uvođenja HACCP sustava.
Svi dobiveni rezultati zadovoljavaju kvalitetom.
Mjere DDD zaštite izvršene dva puta godišnje kako zakon nalaže. Radove izvršila tvrtka ŠKARDA.
Uvidom u provođenje HACCP-a utvrđeno, da se sustav redovito provodi, temeljem radnih uputa i propisanih lista praćenja.
Nadzor higijene kuhinje i pratećih prostorija, te prostorija gdje borave djeca vršen je kontinuirano. Nabavljač sredstava za čišćenje i dezinfekciju je Saponija Osijek i Demention.
Evidencija presvlačenja posteljine, te evidencije dezinfekcije igračaka vode se redovito.
Izvršena nabavka sanitetskog materijala prema Priručniku za pružanje prve pomoći u Dječjem vrtiću za oba objekta, te krajem pedagoške godine nadopunjeni ormarići prve pomoći sanitetskim materijalom prema popisu Instituta za sigurnost na radu. Nabavljena nova torba prve pomoći koja je neophodna kod izleta i posjeta izvan mjesta.
Naputak za proslavu dječjih rođendana u dječjem vrtiću, provodi se u suradnji sa roditeljima.
Članak u godišnjem časopisu „SAVJETI ZA ZDRAV ŽIVOT“
Jedno dijete jaslica ima nutritivnu alergiju na mlijeko, jaje i ribu, te
jedno dijete srednje skupine ima individualni jelovnik zbog nutritivne alergije na jaje,svježi sir, kikiriki,marelicu i krušku.
Dvoje djece vrtićkih skupina alergično na kikiriki.
Educirane su odgajateljice i kuharice, te se tokom godine uspješno provodi prehrana.
Jelovnik izrađen temeljem Prehrambenih standarda za planiranje prehrane u dječjim vrtićima, a kreirani su na temelju unaprijed definiranih preporučenih energetskih i nutritivnih vrijednosti, te su poštivane preporuke o učestalosti konzumiranja pojedinih namirnica, zdravstvene ispravnosti i sezonske varijacije u ponudi, što se i provodi.
Savjetovano slijediti osnovne prednosti novih prehrambenih standarda i jelovnika.
- Prehrana se temelji na cjelovitim žitaricama, sezonskom voću i povrću
- Uvoditi nove vrste mahunarki, koje do sada nisu korištene
- U skupine mesa prednost davati lakše probavljivim vrstama mesa
- U skupini mlijeka i mliječnih proizvoda naglasak na fermentiranim mliječnim proizvodima, te određen minimalni udio mliječne masti, preporučenu za dob
- Izvori masnoća koji se koriste u prehrani bogate nezasićenim masnim kiselinama i siromašne zasićenim masnim kiselinama (maslinovo ulje, bućino, repičino ulje)
- Koristiti svježe začinsko bilje.
Voda je bila cjelodnevno dostupna svakom djetetu.
Ove godine napravljena je rekonstrukcija kuhinje i nabavljena nova oprema, te su prošireni kapaciteti i poboljšani uvjeti rada.
Održan roditeljski sastanak za roditelje novoupisane djece 18. lipnja 2018.
9. DJECA S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU
Dječji vrtić Proljeće Kloštar Ivanić oduvijek otvara mogućnost pohađanja jasličkog ili vrtićkog predškolskog programa i djeci s teškoćama u razvoju. Naravno, sve ovisi o vrsti i stupnju teškoće. No, kako se u predškolskom razdoblju dječjeg razvoja takve razlike ne zamjećuju među djecom, ovakva mogućnost je otvorena za široki spektar teškoća, ali i njihova povlačenja tijekom razvoja. Trenutna je situacija slijedeća: (u tablicu su uvrštena djeca koja su kategorizirana kao djeca s teškoćama u razvoju od strane adekvatnih stručnjaka, ali i djeca koja po procjeni odgajatelja mogu biti rizična za pojavu određene teškoće u razvoju; dakle djeca koja npr. nose naočale, ali i pokazuju naznake ozbiljnijih teškoća. Negdje je jedno dijete s više razvojnih teškoća.)
Vrsta teškoće |
Mlađa jaslička skupina |
Starija jaslička skupina |
Mlađa vrtićka skupina |
Srednja vrtićka skupina |
Starija vrtićka skupina |
Predškolska vrtićka skupina
|
Program predškole |
Ukupno |
Govorno slušne teškoće |
|
3 |
9 |
2 |
2 |
5 |
7 |
28 |
Adhd |
|
|
1 |
3 |
|
|
1 |
5 |
Odgojna zapuštenost |
|
1 |
1 |
|
|
|
|
2 |
Emocionalne teškoće |
|
|
|
|
|
1 |
|
1 |
Teškoće vida |
1 |
|
|
3 |
|
2 |
|
6 |
Intelektualne teškoće |
|
1 |
2 |
|
|
|
1 |
4 |
Tjelesni invaliditet |
|
1 |
|
|
|
|
|
1 |
Juvenilni dijabetes |
|
|
|
|
|
|
|
|
Drugo |
|
|
|
|
|
1 |
|
1 |
Ukupno |
1 |
6 |
13 |
8 |
2 |
9 |
9 |
48 |
Brojke u ovoj tablici mogu djelovati alarmantno, ali se ovdje u 70% slučajeva radi o procjeni odgajateljica na osnovu svakodnevnog opažanja boravka djece u vrtiću. Zapažena su određena odstupanja od očekivanog razvoja koje su odgajateljice zamijetile s obzirom na očekivane razvojne karakteristike za određeni uzrast djece. Ono što doista zabrinjava jest broj zamijećenih govornih teškoća u svim odgojnim skupinama koji je iz godine u godinu u porastu u svim dobnim skupinama. Od čestih distorzija glasova na koje se može utjecati i ispraviti ih na vrijeme do teških slučajeva izostanka začetka govora kod djece koja bi uzrastom trebala biti na puno višem nivou.
S roditeljima djece kod kojih su detektirane teškoće, a ne zamjećuje se pomak u okvirima boravka u dječjem vrtiću, su provedeni razgovori na kojima je sugerirano da potraže profesionalnu pomoć gdje su odstupanja izraženija do toga da se usklade odgojni uvjeti u obiteljskom domu i dječjem vrtiću kako bi se poboljšale prilike za poželjniji smjer razvoja djeteta.
Neke zamijećene (ili procijenjene) teškoće se uopće neće pokazati takvima. S druge strane ne čudi niti činjenica da je najviše djece u mlađoj odgojnoj skupini jer se u tom periodu motorika i govor najviše razvijaju pa je i odstupanje lako za zamijetiti. Hoće li se to odstupanje pretvoriti kasnije u teškoću u razvoju ili biti samo privremeni kraći zastoj u razvoju, ne zna se no također ovisi o spremnosti roditelja na intervenciju kod liječnika.
Najviše je, naravno, djece s govornim teškoćama zato što se govorne sposobnosti ne nasljeđuju ili nešto slično, već se govor uči. U tom periodu učenja, kao i učenja bilo čega drugog može doći do teškoća. Većina se takvih teškoća savlada uz stručnu logopedsku pomoć, a na odgojiteljima i stručnom timu dječjeg vrtića je da takvu teškoću zamijete i upozore roditelje na nju što smo i ove godine učinili nekoliko puta. Nažalost, svjedoci smo sve češćeg kašnjenja u razvoju govora kod sve većeg broja djece. Možda zbog velike izloženosti medijima što je negativna tekovina modernog doba, ali to je problem čija se pojavnost iz godine u godinu povećava i zabrinjava sve uključene u odgojno obrazovni rad s predškolskom djecom.
Najveća brojčana učestalost je u programu predškole, što s jedne strane ne čudi jer se radi o dvije odgojno obrazovne skupine, ali s druge strane radi se o djeci predškolskog uzrasta gdje tek s početkom pohađanja programa predškole roditelji bivaju obaviješteni o zamijećenom te su tek u ovom, kasnijem, stadiju razvoja potaknuti potražiti profesionalnu pomoć u vezi nečega čega donedavno nisu bili niti svjesni. Zabrinjavajuće je što se pored govornih teškoća koje su, svjedoci smo, sve češće učestale u cijeloj populaciji djece, roditelji tak sada skrbe za intelektualne, emocionalne teškoće, odnosno odgojnu zapuštenost. Nažalost, ovakva inertnost roditelja djece koja pohađaju program predškole u većini slučajeva rezultira odgodom upisa djece u prvi razred osnovne škole.
Neke teškoće, iako prisutne, postaju evidentne tek u kasnijem razdoblju predškolskog razvoja kada odnosi djece s drugom djecom i odgojiteljima postaju složeniji i traže više emocionalnog angažmana od same djece. Ako se u takvoj klimi primijete naznake mogućeg postojanja emocionalnih teškoća, roditelji se upozoravaju na vrijeme.
Što se tiče odgojno obrazovnog i drugog rada s takvom djecom u dječjem vrtiću Proljeće Kloštar Ivanić, trudimo se izaći u susret svakom djetetu i njegovoj obitelji u skladu s organizacijskim i stručnim preduvjetima za takav rad stvarajući individualne materijale i poticaje za rad s djecom gdje se ukazala određena teškoća u razvoju.
Nažalost, suradnja s roditeljima nije uvijek plodna i korisna za dijete jer neki roditelji odbijaju razgovor s odgajateljicama ili pedagogom negirajući postojanje razvojne teškoće kod djeteta. U tim je slučajevima zamijećen iznimno spor napredak djeteta i to najviše u okviru intelektualnih teškoća.
|
S kojim je izraženim teškoćama u razvoju rad bio najzahtjevniji |
Pozitivni pomaci ukoliko ih je bilo |
Integracija djeteta s teškoćama u razvoju u skupinu |
Problemi i prepreke s kojima se suočavamo tijekom integracije |
Mlađa jaslička skupina: „Zvjezdice“ |
Jedno dijete koje nosi naočale, rad nije bio izraženo zahtjevan. |
Dijete se jako brzo pokazalo iznimno zainteresiranim i inteligentnim. |
Bez teškoća. |
Roditelji koji su često s djetetom izbivali iz dječjeg vrtića. |
Starija jaslička skupina: |
Govorne teškoće koje utječu na samopouzdanje djece. Intelektualne za koje nedostaje profesionalan pristup djetetu u vrtiću. |
U razvoju govora postoje pozitivni pomaci, ali su izuzetno mali za svu spomenutu djecu. |
Dijete upisano uredbom CZSS nije bilo dovoljno socijalizirano što ga je duže vrijeme ometalo da se ikako integrira u skupinu. |
Komunikacija s majkom djeteta koja nije pokazivala dovoljno brige i skrbi za djetetove teškoće i specifične potrebe. |
Mlađa vrtićka skupina: „Bubamare“ |
Odgojna zapuštenost kod jednog djeteta. |
Dijete koje dosad nije govorilo počelo izgovarati glasove i riječi. Dijete bez odgojnih granica je počelo surađivati. Dijete koje se nije uključivalo, sad to čini. |
S obzirom na različito vrijeme boravka djece u vrtiću uopće (od 2mj do 3 g) može se zaključiti da su djeca unatoč svemu kvalitetno integrirana. |
Razilaženje u odgojnim stavovima i vrednotama roditelja i odgajatelja. Nevoljkost roditelja za se skrbi za dijete s teškoćama u razvoju. Ind. rad je jako otežan. |
Srednja vrtićka skupina: „Krijesnice“ |
Poremećaj pažnje se ističe jer permanentno traži angažiranost odgajatelja i kod najjednostavnijih i najnezahtjevnijih zadaća. |
Napredak se vidi nakon razgovora s roditeljima jer su poduzeti neki ozbiljniji koraci kako bi se djeci osigurali adekvatni uvjeti razvoja. |
Može se reći da je integracija uspješna jer se socijalizacija u ovoj dobi manifestira kroz druženja u manjim skupinama i sva djeca pripadaju u neku. |
Najveća je prepreka nerazumijevanje i nesuradljivost roditelja koji inicijalno pokazuju nepovjerenje prema odgajateljima kada im priđu s tom termom. |
Starija vrtićka skupina: |
Govorne / komunikacijske teškoće. |
Dijete s ovim teškoćama se obzirom na dug boravak u vrtiću još uvijek igra sam. U posljednje vrijeme je začeo simboličku igru i uz odgajateljice komunikaciju s djecom. |
Iako je jako dugo u skupini, zbog svoje samotnosti, nikada se nije uspješno integrirao u odgojnu skupinu. Za djecu postoji, ali ne utječe na druge. |
Dijete koje ne pokazuje napredak niti želju da bude dio skupine. Roditelj koji negira taj problem. |
Predškolska skupina: |
Dijete s emocionalnim teškoćama i mogućom izraženom odgojnom zapuštenosti. |
Dijete koje odbijalo hranu je počeo konzumirati svu hranu. Počelo je prepoznavati slova i čitati. Naučilo se odgoditi trenutno zadovoljenje želje ili potrebe. |
Iako ima izražene teškoće u razvoju i boravi tek tri dana u vrtiću zna imena druge djece. Prihvaćen je od druge djece kao jedinstveni dio. |
Veliki broj djece je onemogućio individualni rad s pojedinom djecom. Prisustvvo psihologa pripravnika u ovome jako pomoglo. |
Program predškole; skupine: „Lavići“ i „Tigrići“ |
Intelektualne teškoće. Poremećaj pažnje. |
Dijete s intelektualnim teškoćama postaje sve otvorenije. Polako se uključuje u aktivnosti skupine. |
Vrlo uspješna integracija. Djeca nisu radila razliku između sebe i djece s teškoćama. |
Nemogućnost realizacije adekvatnog individualnog pristupa s djecom s teškoćama u razvoju. |
10. ODGOJNO OBRAZOVNI RAD
Odgojno obrazovni rad je organiziran u skladu s planom i programom za ovu 2017. / 2018. pedagošku godinu. Većih odstupanja u realizaciji nije bilo. Pri pojavi novih situacija u odgojnim skupinama i njihovoj okolini vrlo se brzo reagiralo okolini i adaptiralo na takve nove uvjete rada.
10.1 ADAPTACIJA
Adaptacija u dječjem vrtiću najčešća je tematika u jasličkim skupinama zbog dolaska većeg broja nove djece ili mlađe jasličke skupine koja je redovito sastavljena od nove djece.
Sama inicijalna adaptacija na početku pedagoške godine prolazi dobro i bez teškoća i zadanom ili predviđenom roku u većini slučajeva. Za potrebe kvalitetnijeg praćenja djece u ovom procesu korišteni su obrasci za svako novoupisano dijete s većinom očekivanih reakcija djece i praćenja učestalosti i intenziteta tih reakcija.
Srednja odgojna skupina se u potpunosti preselila u novi prostor, područni objekt vrtića što je značilo i adaptaciju cijele skupine na novo okruženje i prostor.
U posljednje vrijeme se zapaža trend sve češćeg umirivanja djece najviše jasličkog uzrasta dojenjem tako da takva djeca imaju izražene teškoće u adaptaciji, pogotovo ako dječji vrtić krenu tijekom, a ne početkom pedagoške godine kako je ove, 2017. / 2018. bio slučaj. Roditelje se upozorava na popratne pojave ovakve prakse umirivanja.
Naknadni upisi, nakon početka pedagoške godine također mogu štetno utjecati na adaptaciju djece. Ovo postaje još složenije ukoliko su to djeca s zdravstvenim teškoćama ili teškoćama u razvoju i dolaze u skupinu u kojoj se već ustalila unutarnja dinamika funkcioniranja i međusobnih odnosa. Adaptacija djece koja dolaze kasnije u velikoj većini slučajeva traje duže, od dva mjeseca do samog kraja tekuće pedagoške godine.
Roditelji shvaćaju da je period adaptacije veoma stresan za dijete pa kada dijete pokaže znakove karakteristične za odvajanje od obitelji, roditelji reagiraju na način da dijete ne dovode u vrtić neko vrijeme. To stvara još složeniju situaciju jer se adaptacija još duže prolongira.
10.2 PROVEDENE ODGOJNO OBRAZOVNE ZADAĆE
Odgojno obrazovne zadaće su konstruirane u skladu sa stupnjem razvoja, kronološkom dobi i potrebama i interesima djece, kao i specifičnostima pojedine odgojne skupine:
Odgojna skupina |
Dominantne odgojne zadaće u radu odgojne skupine |
Projekti |
Veće tematske cjeline |
Mlađa jaslička skupina |
|
„Pedagoški neoblikovani materijal u kreativnoj igri“ |
„To sam ja!“ – pripadnost skupini, upoznavanje „Otkrivamo kakvo je što?“ – prikupljanje materijala od roditelja, istraživanje istih |
Starija jaslička skupina |
|
„Igra prirodnim materijalima“ |
Igra rastresitim prirodnim materijalima „Kako se osjećam?“ – prepoznavanje i imenovanje emocija Ekologija – prikupljanje plastičnih čepova, baterija… Igre s pravilima |
Mlađa vrtićka skupina |
|
„Domaće životinje“ |
Stvaranje pozitivne slike o sebi
|
Srednja vrtićka skupina |
|
„Pričam ti priču“ |
Godišnja doba – promjene u prirodi Ekologija – razvrstavanje otpada Čitanje priča – slike, opisivanje slika, prepričavanje |
Starija vrtićka skupina |
|
„Pričam ti priču“ |
Poticanje govora i govornog izražavanja |
Predškolska vrtićka skupina |
|
„Banka“ „Škola“ „Promet“ |
Ekologija Prava djeteta |
Program predškole |
|
|
Stvaranje pozitivne slike o sebi Poticanje razvoja sposobnosti samostalnog rješavanja problema u skladu s dobi djece |
10.3 POKAZATELJI USPJEŠNOSTI REALIZACIJE ODGOJNO OBRAZOVNOG RADA
10.3.1. SOCIOEMEOCIONALNI RAZVOJ
Mlađa jaslička skupina |
Uspješno realizirana adaptacija kod velikog broja djece. Kod većine djece je zamjetljivo da imaju pozitivniju sliku o sebi te da su stekli osjećaj pripadanja odgojno obrazovnoj skupini. Pokazuju sebe na fotografijama, znaju imena druge djece, svjesni su kada nekoga nema. |
Starija jaslička skupina
|
Većina djece pokazuje stupanj socioemocionalnog razvoja karakterističan za ovu dob. Poticalo se dijeljenje igračaka i razvoj empatije koja je evidentno prisutna kod nekoliko djece. Nekoliko djece opet ne pokazuje stupanj socioemocionalnog razvoj shodan kronološkom (izraziti negativizam, moguće nerazumijevanje). |
Mlađa skupina
|
Uvelike uočeno umanjeno negativističko ponašanje kod nekoliko djece koja su početkom pedagoške godine pokazivali upravo suprotno. Epizode i manifestacije takvog ponašanja kod djece su rjeđa, slabijeg intenziteta i kraćeg trajanja. |
Srednja skupina
|
Stvoreno je vedro i veselo ozračje u odgojno obrazovnoj skupini u kojem vlada prihvaćanje, prepoznavanje svojih i tuđih emocija kao i njihovo imenovanje. Djeca su usvojila prihvaćanje različitosti među sobom. Poticanje na donošenje vlastitih odluka u nekim situacijama rezultira višom razinom samostalnosti. Usvaja se empatija. |
Starija vrtićka skupina
|
Zamjetna je visoka razina samostalnosti pri obavljanju svih dnevnih aktivnosti kod većine djece. Djeca su u većini slučajeva dovoljno osviještena da međusobne sukobe rješavaju sama, nenasilnim putem. Nekoliko djece ipak to pokušava rješavati nasilnim putem ili stalnim traženjem pomoći pa čak i za najmanje probleme. |
Predškolska vrtićka skupina |
Prepoznavanje i razumijevanje vlastitih emocija kao i emocija drugih. Prepoznavanje okidača pojave neke emocije. Uvažavanje različitosti. Djeca su pokazala visok stupanj usvojenosti empatije. Poticana suradnja je rezultirala vrlo koherentnom skupinom djece s jakim grupnim identitetom. |
Program predškole |
Djeca imaju puno više pozitivniju sliku o sebi. Pokazuju samoinicijativnost pri rješavanju problema i mogućih međuljudskih sukoba koji se mogu tijekom boravka. |
10.3.2 TJELESNI RAZVOJ
Mlađa jaslička skupina |
Većina djece koja je početkom pedagoške godine pokazivala nesigurnost u gruboj motorici sada se sigurno kreće i ovladala je raznim oblicima kretanja. Jedno dijete koje nije hodalo, sada hoda dok jedno dijete još uvijek pokazuje nesigurnost u kretanju, ali to može biti uzrokovano drugim zdravstvenim teškoćama. |
Starija jaslička skupina
|
Veliki broj djece u skupini pokazuje vrlo visok nivo fizičke spretnosti i spremnosti na usvajanje novih kretnji i oblika kretanja. Tek je nekoliko djece odmjereno nesigurno, dok jedno dijete s izraženim motoričkim teškoćama usvaja osnovne oblike i kontrolu kretanja i pokreta. |
Mlađa skupina
|
Fizički i motorički razvoj je u skladu s kronološkom dobi djece i nekih odstupanja nema. Dodatno se potiče aktivnostima s poligonom kretanja. |
Srednja skupina
|
Djeca su vještija u pokretima fine motorike šake i ruke (crtanje, manipuliranje, oblikovanje…). Dobar broj djece pravilno drži olovku jer se i to potiče. Većina djece škaricama izrezuje dosta složene i detaljne oblike s obizirom na njihovu kronološku dob. |
Starija vrtićka skupina
|
Kod dječaka veliki interes za sportske igre koji je kanaliziran čestim boravkom na otvorenom. Česte aktivnosti likovnog plastičnog izražavanja koje je od djece tražilo manipulaciju raznim materijalima (glina, tijesto, papir, karton, stiropor…) gdje djeca pokazuju umješnost u različitosti izraza. Osim toga djeca su su jako uspješno bavila i šivanjem vunom i tkaninama, |
Predškolska vrtićka skupina |
Razvoj grube i fine motorike je na i više nego očekivanoj razini za kronološku dob kod glavnine djece. Djeca detaljno precrtavaju, prepoznaju strane, vežu vezice na obući, izrezuju, oblikuju te pokazuju iznimno izraženu vičnost u tome. |
Program predškole |
Djeca tijekom pedagoške godine pokazuju osobit napredak u razvoju vještina baratanja predmetima iz svakodnevne upotrebe. Rad na grafomotoričkim vježbama pokazuje progres za veliki većinu djece krajem pedagoške godine. Iskazan je i zamjetan rezultat u raznim oblicima likovnog izražavanja. |
10.3.3 INTELEKTUALNI RAZVOJ
Mlađa jaslička skupina |
Velika se pažnja posvetila prema aktivnostima povezivanja, uparivanja, prepoznavanju istoga i sličnoga tako da se vidi veliki napredak u pridruživanju različitih predmeta jednakih boja, razdvajanju predmeta po jednom kriteriju i slično. |
Starija jaslička skupina |
Većina djece, osim njih dvoje, su na stadiju intelektualnog razvoja usklađenog s kronološkom dobi djece. Kod ovo dvoje djece je i zapažen zamjetan usporeni razvoj govora što je glavni pokazatelj na određena odstupanja u intelektualnom razvoju što se ne mora potvrditi na kraju. |
Mlađa skupina
|
U odgojno obrazovnoj skupini visoku razinu postignutog intelektualnog razvoja pokazuju, anegdotično, izrazito prkosna djeca. Ostatak pokazuje rezultate usklađene s kronološkom dobi vezanom za skupinu. |
Srednja skupina
|
Kod djece je razvijena spoznaja o okolini koja nas okružuje. Djeca uočavaju i na neki način analiziraju zapažene promjene u prirodi. Dosta pronicljivo uočavaju razlike, sličnosti i suprotnosti. Brojenje uz pokazivanje do 10, te imenovanje osnovnih boja tek su neki od konkretnih pokazatelja napretka ovog segmenta cjelokupnog razvoja djece. |
Starija vrtićka skupina |
Djeca su se zahvaljujući provedenom projektu u skupini zainteresirala za pisanu riječ te, osim što su pripovijedanjem omiljenih priča širili vokabular, također i širili opseg vlastitih spoznaja usvajajući nove pojmove i odnose. |
Predškolska vrtićka skupina |
Djeca pokazuju visoku razinu logičkog razmišljanja i zaključivanja. Pokazuju racionalniji pogled na svijet nego prije (zapažanje uzročno-posljedičnih veza). Prihvaćaju da različiti ljudi mogu imati različita mišljenja o stvarima i pojavama. Razumiju usporedbe. Usvojen je koncept vremenskog tijek s vremenskim jedinicama (minuta, sat, da, tjedan…), kao i vremensko prostorni odnosi. |
Program predškole |
Djeca puno više žele rješavati logičke zadatke, igrati igre poput memory. Posvećena su rješavanju radnih listića, slovarica i brojalica. |
10.3.4 RAZVOJ GOVORA
Mlađa jaslička skupina |
Najveći napredak je upravo naviše uočljiv u ovom području cjelokupnog razvoja. Na početku pedagoške godine artikulirano se izražava samo jedno dijete dok danas govore sva djeca jer se razvoj govora uvijek potkrepljivao poticanjem potrebe da se djeca sama izraze. |
Starija jaslička skupina
|
Većina je djece po mjerilima govornog razvoja usklađena s kronološkom dobi. Jedino dvoje djece ovdje zamjetno zaostaje što na kraju usporava njih razvoj u cjelini. Kod jednog je djeteta zamijećena izražena govorna teškoća. |
Mlađa skupina
|
Kod gotovo 50% djece u skupini se dade zamijetiti neka govorna teškoća (nerazgovijetan govor, tepanje, šuškanje, omisija …). Napredak se uočava tek kod jednog djeteta. |
Srednja skupina
|
Zahvaljujući projektu kojem je inicijalna ideja pripovijedanje i prepričavanje dječjih priča postiglo se da se govorni izraz obogati korištenjem proširenih rečenica, korištenjem novo naučenih riječi koje se usvajalo čestim imenovanjem stvari i pojava koje djecu okružuju. |
Starija vrtićka skupina |
Također zahvaljujući projektu djeca su proširila vokabular, ali pošto se u pripovijedanju trebalo uživjeti u neke uloge, sam izraz postaje razgovjetniji, dinamičniji i dramatičniji čak i u situacijama koje nisu vezane uz projekt. Ovome je također pomoglo i intenzivnije bavljenje folklornom baštinom pjesme i plesa u skupini tijekom godine. |
Predškolska vrtićka skupina |
Djeca razumiju želje i potrebe drugih. Izražavanje govorom, izražavanje putem medija scenske lutke, pjevanje pjesmica, prepričavanje priča uz pomoć sličica (slikopriče). Čitanjem i pripovijedanjem novijih priča radilo se na širenju vokabulara. |
Program predškole |
Djecu je bilo potrebno dodatno poticati na komunikaciju: prepričavanje događaja od kuće, pričanje priča, pjevanje. S djecom se radilo na usvajanju analize i sinteze te rastavljanju riječi na slogove. |
10.3.5 IZRAŽAVANJE
Mlađa jaslička skupina |
Većina djece u skupini se prvi put susreće s različitim oblicima izražavanja (boje za prste, škarice, tempere…). U početku pokazuju nesnošljivost prema materijalima kao što su tempere i druge tekuće boje, ali s vremenom se ohrabruju i danas vladaju svim ponuđenim tehnikama. |
Starija jaslička skupina
|
Većina je djece zainteresirana za likovne aktivnosti te ih posebno veseli muralno slikanje na velikom papiru, jer tada ih može puno više sudjelovati nego kada svatko slika sam za sebe. Jako mali broj djece nije zainteresiran i ne pokazuje afinitet za bilo koju tehniku ili sredstvo izražavanja. |
Mlađa skupina
|
Likovno i glazbeno izražavanje je u skladu s kronološkom dobi djece. Uočava se sposobnost djece u doživljavanju i razumijevanju literarnih i scenskih djela . uočljiv je blaži napredak u posvećenosti slušanja i razgovora nakon priče. glazbe |
Srednja skupina
|
Najveći napredak je osjetan u likovnom izražavanju. većina djece je još početkom pedagoške godine bila više-manje u fazi šaranja, dok su sada prisutni radovi sa strukturom, iskazanom maštom i detaljima s prisutnošću varijeteta boja. Roditeljima se aludiralo da djecu kod potiču na crtanje. |
Starija vrtićka skupina |
Najveći je napredak zapažen u glazbenom izražavanju, gdje se zahvaljujući češćim javnim nastupima skupine (Božićni koncert KUD-a Kloštar Ivanić, Dan vrtića, svečana sjednica Općine Kloštar Ivanić) preferirao folklorni nastup. To je rezultiralo harmonijom u grupnom pjevanju, boljem praćenju melodije, izražajnijom sinkoriniziranošću u plesu i većoj razini samouvjerenosti kod individualnih istupa u nastupima. |
Predškolska vrtićka skupina |
U skupini je oduvijek veliki interes za likovno izražavanje gdje su sada prisutni veoma bogati radovi puni (osobnih) detalja onoga tko stoji iza njih. Veliki je interes za izraz temperom i flomasterima dok nova tehnika ugljenom nije pobudila značajno zanimanje. |
Program predškole |
Djecu koja dolaze iz obitelji gdje se, nažalost uobičajeno, izražavanje i ne potiče, je privukla raznovrsnost tehnika i sredstava likovnog izražavanja pa su radovi tijekom pedagoške godine postajali sve kvalitetniji i bogatiji. Slušanje glazbe, pjevanje i ples su djeci nuđeni kao poticaji i aktivnosti na svakodnevnoj bazi i rezultirali su većom samouvjerenošću i izražajnošću. |
10.3.6 JAČANJE DJETETOVE OSOBNOSTI
Odgojno obrazovni rad je u svim odgojnim skupinama ispunjen igrama, aktivnostima i postupcima koji imaju za cilj jačanje djetetove osobnosti, razvoj socijalnih vještina i grupnu povezanost. S obzirom na odgojnu skupinu, uzrast djece, interese takvi se sadržaji razlikuju.
Mlađa jaslička skupina |
Igra loptom – slanje lopte u u krug i izgovaranje imena onog kome će je dijete poslati Magnetna ploča s dječjim slikama – razgovor o njima prije glavnog dnevnog obroka. Zajednički likovni radovi - muralno slikanje. Zajednički ples i pjesma. |
Starija jaslička skupina
|
Poticanje zajedničke igre Uključivanje odgajateljica u simboličke igre djece Male „namjenske“ kazališne predstave kojima je cilj bio promicati ideje zajedništva, suradnje, prihvaćanja različitosti, poštivanja pravila i slično. |
Mlađa skupina
|
Zbog prilično izražene heterogenosti karaktera djece u skupini teško se može priznati da je došlo do posebnog napretka na ovom području jer generalno ponašanje djece varira i fluktuira od ekstrema do ekstrema. |
Srednja skupina
|
Zajedničke društvene igre: „Igra kolo“, „Mi smo djeca vesela“, „Ide maca oko tebe“, „Tko te zvao“, „Glazbeni stolci“ kojima je cilj bio druženje, suradnja i početni razvoj kompetitivnosti. |
Starija vrtićka skupina |
Sam skupni projekt s ciljem ojačavanja verbalnog izražavanja pred ostatkom skupine. |
Predškolska vrtićka skupina |
Društvene igre s pravilima, koje mogu, ali i ne moraju uključivati jednog pobjednika: „Ludi doktor“, „Pokvareni telefon“, „Toplo – Hladno“, „Igra Kolo“, „7 godin u kolu“, Čvorak“, „Lovice“, „Skrivača“… |
Program predškole |
Društvene igre s pravilima, zajedničko pjevanje, natjecateljske igre, igrokazi… |
10.3.7 RAZVOJ PREDČITALAČKIH I PREDMATEMATIČKIH VJEŠTINA
Iako se ovo polje rada može generalno vezati uz pripremu za školu, pismenost i matematička pismenost su vještine jednako bitne kao i sve drugo navedeno prije. Upoznavanje, usvajanje, poticanje pa i učenje na ovom polju osiguravaju djetetu još jednu sposobnost snalaženja u svijetu oko sebe.
Mlađa jaslička skupina |
Svakodnevno listanje slikovnica i imenovanje predmeta oko sebe. Brojanje na glas kod stajanja u redu ili čekanja ručka. |
Starija jaslička skupina
|
Čitanje slikovnica, male predstave, izrada didaktičkih sredstava kojima je cilj klasifikacija slova, imenovanje stvari oko sebe, ples pisanja, likovne aktivnosti s ciljem poticanja razvoja fine motorike |
Mlađa skupina
|
Djeci su nuđeni poticaji kojima je cilj bio početno brojenje, no oni ne pobuđuju velik interes kod djece. |
Srednja skupina
|
Igra vizualne percepcije (brojke i slova), igra „Na slovo na slovo“. Matematičke igre i slagarice, pogotovo nakon Večeri matematike, odnosno Noći knjige. |
Starija vrtićka skupina |
Projekt u skupini koji je u svojem središtu imao omiljene slikovnice djece koje su donosili od kuće koje su neki pak prepričali, a neki, već i pročitali. Rješavanje radnih listova. Glasovna analiza i sinteza. Večer matematike i Noć Knjige. |
Predškolska vrtićka skupina |
Memory kartice, plesanje uz glazbu uz praćenje uputa, igre vizualne percepcije. Sinteza i analiza glasova. Stvaranje rime. Večer matematike i Noć Knjige. |
Program predškole |
Čitanje i pripovijedanje priča, prepričavanje događaja, igra „Na slovo, na slovo“. Brojanje s pridruživanjem, prostorni odnosi, orijentacija u prostoru… |
10.4 ORGANIZIRANI POSJETI I IZLETI
Evidentna je činjenica kako u trenutnoj situaciji na ekonomskom području čitave države prva žrtva mjera štednje opet bude odgoj i obrazovanje. S jedne strane imamo manja proračunska davanja za potrebe ove društvene djelatnosti, dok s druge strane korisnici ove djelatnosti, djeca i njihovi roditelji, raspolažu sa sve manje novca da bi mogli participirati u realizaciji oblika rada koji pretpostavlja njihovo materijalno sudjelovanje – a to je organizacija posjeta i izleta.
Situacija postaje još problematičnija jer je sve više prisutna polarizacija u društvu na one roditelje koji imaju materijalna sredstva za izlete i one kojima je to previše i jedan put na godinu. S druge strane kada bismo i organizirali izlet samo za one koji imaju materijalne mogućnosti, cijena bi zbog manjeg broja djeca bila mnogo viša što bi opet mnoge obeshrabrilo. S jedne strane tako imamo roditelja koji su se skloni požaliti na manjak ovakvog izvan vrtićkog oblika rada, dok s druge strane imamo i roditelje kojima je i ponuda predstava na godišnjoj razini od tri do četiri već prevelik materijalni izdatak.
Izleti i posjeti:
- Posjet seoskom turističkom gospodarstvu, listopad 2017.
- Posjet Općini Kloštar Ivanić i Općinskom načelniku povodom Dječjeg tjedna listopad 2017.
- Posjet pekarskom obrtu povodom Dana Kruha, listopad 2017.
- Posjet knjižnici uz Mjesec hrvatske knjige, listopad/studeni 2017.
- Organiziran izlet HŽ-om u Zagreb, djeca, roditelji, odgajatelji, travanj 2018.
- Posjet Osnovnoj školi braće Radić, školski obveznici, svibanj 2018.
- Posjet Zoološkom vrtu Zagreb, program predškole, svibanj 2018.
- Ljetovanje za djecu u Crikvenici u dječjem ljetovalištu, tjedan dana, lipanj 2018.
- Posjet izložbama i događanjima u organizaciji lokalne samouprave i udruge „Prijatelji Kloštra“. Tijekom cijele pedagoške godine
Od ostalih aktivnosti ovog tipa kao ustanova smo se usmjerili na upoznavanje sredine u kojoj djeca žive. Uzevši u obzir njihovu dob, stupanj razvoja i interese u Kloštar Ivaniću su posjetili knjižnicu, trgovinu, poštu, pekarnicu…
10.5 PRIREDBE I MANIFESTACIJE
Sudjelovanje u društvenom životu lokalne zajednice je jedna od važnih zadaća cjelokupnog rada neke predškolske ustanove. Mi smo se kao ustanova ustalili ne samo kao sudionik već i organizator nekih priredbi i događaja u Općini. Uz dobrodošlu suradnju i velikodušnu podršku samog Osnivača, Općine Kloštar Ivanić dajemo našoj lokalnoj zajednici potvrdu da je ono što radimo u interesu djece da se što bolje osjećaju u mjestu u kojem žive.
Novi broj vrtićkih novina „Proljeće – informativno-zabavni list za djecu i roditelje“ koje su svoje prvo izdanje doživjele upravo na Dan vrtića 2013. godine s temom povijesti i 55 godina predškolskog odgoja i obrazovanja u Kloštru Ivaniću. Drugi je broj prikazao ulogu vrtića u zajednici dok se treći broj bavio temom suradnje, četvrti broj se bavi prezentiranjem nečega na što doista možemo biti ponosni u radu, a to su projektna metoda, projekti i kraći programi u našem vrtiću. Peti se broj osvrnuo na naš rad uz naglasak na 20 godina samostalnog rada dječjeg vrtića. Ovogodišnji se broj osvrnuo na šezdeset godina uzastopnog odgojno obrazovnog rada u Općini Kloštar Ivanić čija je kruna nadogradnja dječjeg vrtića ove godine. Novine su se već šesti put besplatno dijelile roditeljima i gostima na obilježavanju Dana vrtića i važno je spomenuti da su kao izdanje katalogizirane u publikaciji Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu te da imaju CIP broj.
Kako se već spomenulo, vrtić je proslavio 60 godina odgojno obrazovnog rada tako da je Dan vrtića je obilježen 20. ožujka i bio je aktualni prikaz rada gotovo svih odgojno-obrazovnih skupina u vrtiću uključujući i program predškole kao i kraće programe u vrtiću.
Također se pristupilo i obilježavanju blagdana tijekom godine putem radionica u odgojnim skupinama u kojima su naravno sudjelovali i roditelji koje su ovaj puta bile organizirane na razini objekta.
Uza sve ovo navedeno, Dječji vrtić Proljeće Kloštar Ivanić se svojim aktivnostima kao nerazdvojiv element društvenog života općine pridružio u obilježavanju važnih datuma za rad vrtića, ali i lokalnu sredinu:
- Jesenska priredba u područnom objektu uz druženje - X. 2017.
- Dječji tjedan – X. 2017.
- Dani kruha– X. 2017.
- Sveti Nikola – XII. 2017.
- Večer matematike – XII. 2017.
- Božićni radionice za djecu, roditelje– XII. 2017.
- Dan vrtića – „Oda Proljeću … i dobu … i vrtiću“ – III. 2018.
- Dan Planeta Zemlje – IV. 2018.
- Zelena čistka u Kloštru – IV. 2018.
- Završne priredbe u odgojnim skupinama – V. / VI. 2018.
- Završne priredbe kraćih programa – V. 2018.
- Oproštaj sa školarcima – V. 2018.
- Svečana sjednica Osnivača u vrtiću s općinom Kloštar Ivanić – VI. 2018.
10.8 KAZALIŠNE PREDSTAVE
I ove pedagoške godine se ponovno surađivalo s dječjim kazalištima koja djeluju po Republici Hrvatskoj i svojim posjetima dječjim vrtićima obogaćuju unutarnji svijet djece. I ove smo godine trudili odabrati predstave koje svojom tematikom, pristupom i cjelokupnim scenskim doživljajem odgovaraju potrebama djece predškolskog uzrasta. Također nam je bilo u cilju djeci pružiti novo i neobično u dječjoj scenskoj umjetnosti što je bio slučaj s predstavom „Plesna haljina žutog maslačka“ gdje smo u naš program uveli kazalište koje s nama još nije surađivalo – Svijet lutaka
- „Frkafuljak“ – X. 2017., Kazalište Lutonjica
- „Kako je dječak Srećko spasio Božić?“ – XII. 2017., Produkcija Z, Split
- „Plesna haljina žutog maslačka“ – II. 2018., Svijet lutaka, Zagreb
- „Jozo Bozo Fantastičan Dan“ – III. 2018., Jozo Bozo, mađioničar i klaun, Zagreb
- „Maca Papučarica“ – IV. 2018., Zagrebačko kazalište lutaka, Zagreb (posjet)
10.7 RAD NA PROJEKTIMA
Projektna metoda se već duže vrijeme uvukla kao, ispočetka novina, a zatim i ustaljena praksa u radu i djelovanju odgojno-obrazovnih skupina u našem vrtiću. projekti su varirali po opsegu, razradi, raširenosti, trajanju s obzirom na uzrast i interes djece. Svaka je skupina tijekom pedagoške godine koristila projektnu metodu.
MLAĐA JASLIČKA SKUPINA
NAZIV PROJEKTA: Neoblikovani materijal u kreativnoj igri
TRAJANJE PROJEKTA: tijekom cijele pedagoške godine
INICIJACIJA PROJEKTA: projekt, zbog uzrasta djece, nije direktno proizašao iz dječjeg interesa, već iz plana rada i prijašnjih iskustava odgajateljice koja u jaslicama radi već duži niz godina.
CILJ/CILJEVI PROJEKTA: obuhvaćanje svih segmenata odgojno-obrazovnog rada vođeno razvojnim zadaćama te željama, potreba i iskustvima djece
ZADACI PROJEKTA:
- poticati psihomotorički razvoj djece – fina motorika šake
- poticati socioemocionalni razvoj – Ja to znam i mogu sam
- poticati spoznajni razvoj
- poticati govorni razvoj
- poticati i razvijati djetetov interes za istraživanje i manipuliranje
REALIZACIJA PROJEKTA: u projekt su se uključili roditelji koji su kroz cijelu pedagošku godinu donosili u većoj ili manjoj mjeri PNM i time pomogli u realizaciji. Od tih materijala izrađivane su igračke za djecu koje su im nuđene u igri i svakodnevnim aktivnostima. Najveći uspjeh bila je izrada senzomotoričke ploče kojoj su djeca stalno pristupala i istraživala je dodirivajući različite materijale koji su se na njoj nalazili.
KORIŠTENI MATERIJALI: plastične boce, posude, kartonski tuljci, drveni oblutci, drvene lamele, papirnati letci, novine, materijali različite teksture (vuna, vata, krep papir, brus papir, plastika, spužva, karton).
REAKCIJE DJECE: djeca su na sve izrađene poticaje pozitivno reagirala, ponajviše na senzoričku ploču na koju su se često vraćala i istraživala. Jednako tako djeca su uživala i u izradi predmeta od materijala koji su skupili njihovi roditelji (npr. izrada garaže od kartonskih kutija i kartona).
OCJENA I PROCJENA USPJEŠNOSTI: odgajateljice smatraju da je projekt bio dosta uspješan, jer je napravljeno dosta novih didaktičkih sredstava, igračaka i poticaja za djecu. Mišljenja su da su se roditelji mogli nešto više uključiti u sam projekt jer su uvijek isti roditelji sudjelovali. Odgajateljice smatraju kako bi ovaj projekt mogao rasti jer pruža mnoge, još neiskorištene mogućnosti.
STARIJA JASLIČKA SKUPINA
NAZIV PROJEKTA: Igra prirodnim materijalima – akcijsko istraživanje
TRAJANJE PROJEKTA: tijekom cijele pedagoške godine
INICIJACIJA PROJEKTA: djeca su pokazivala interes za prirodne materijale dok su još boravila u mlađoj jasličkoj skupini. Odgajateljice u ovom uzrastu u odgojno-obrazovnoj skupini zamjećuju gotovo kućnu dječju atmosferu gdje ne postoji nekakav grupni identitet po pitanju didaktičkih sredstava i poticaja već djeca prilaze i odlaze stihijski, pojavljuju je sukobi oko igračaka i rastuća nezainteresiranost za ponuđene poticaje. Odgajateljice to žele na neki način prekinuti pa nude prirodne materijale uz pomoć kojih oformljavaju centar prirodnih materijala u sobi dnevnog boravka djece.
Odgajateljice se nakon prve ponude prirodnih materijala djeci pitaju slijedeća pitanja:
- Što se sada upravo događa?
- U kojem je smislu to problem?
- Što mi možemo učiniti?
- Što ćemo učiniti?
- Koliko je nama važno to pitanje?
- Koliko je to pitanje važno djeci?
- Tko će biti uključen?
- Koje su mogućnosti za istraživanje tog područja?
- Što mislimo koja će se poboljšanja dogoditi?
- Što ćemo smatrati uspjehom?
Odgovaranjem na ova pitanja sam je od sebe došao dovoljno širok, ali opet stabilan okvir istraživanja koje je provedeno u skupini.
CILJ/CILJEVI PROJEKTA:
- Postizanje mirnije atmosfere u skupini
- Poticanje interesa kod djece ponuđenim materijalima
- Poticanje na kompromis i suradnju među djecom u igri i aktivnostima
- Poticanje djece na uključivanje u igru
ZADACI PROJEKTA:
- Zadovoljiti osobnu, emocionalnu, socijalnu, obrazovnu i tjelesnu dobrobit djeteta.
REALIZACIJA PROJEKTA: Roditelje se upoznaje s idejom izrade centra prirodnih materijala te ih se aktivno uključuje u donošenje prirodnih materijala. Djeci se materijali nude postupno te se shodno pokazanom interesu sam centar nadopunjuje novima. Smjer u odabiru materijala i aktivnostima pokazuju djeca na način da ih odgajateljice promatraju i osluškuju njihovu igru, njihovu komunikaciju i razgovor kroz igru. Odgajateljice podržavaju i nadopunjavaju njihove ideje. Neke se ideje nadopunjavaju već postojećim didaktičkim sredstvima i igračkama (autići, figure životinja, voda…). U početku djeca pokazuju interes, ali s odmakom sve manje. Odgajateljice zamjećuju kako su njihova očekivanja bila puno veća i da cijelom planiranom aktivnosti nisu zadovoljne. Novim se postupcima pokušava obogatiti centar, ali interes djece ne dolazi na očekivanu razinu, niti po opsegu, niti po trajanju. Ovakav zaključak predstoji novoj razini aktivnosti/istraživanju, a to je uključivanje rastresitog materijala u sobu dnevnog boravka.
KORIŠTENI MATERIJALI: drvene oblice, drvene lamele, slama, mahovina, grančice…
REAKCIJE DJECE: U početku djeca pokazuju interes, istražuju, manipuliraju, kombiniraju materijale. Uključeni su u igru svi osjeti (vid, njuh, opip…). Djecu se usmjeruje na kompromis u igri kroz aktivnosti. Djecu se potiče da samostalno nenasilno rješavaju sukobe u igri.
OCJENA I PROCJENA USPJEŠNOSTI: Interes djece je trajao onoliko dugo koliko su se odgajateljice uključivale i nudile nove materijale u igru. S vremenom se stekao dojam kako su djeca ubrzo zasitila ponuđenim. Iako je centar bio postavljen na vidljivim i pristupačnom mjestu u sobi nije pobuđivao interesovanje djece.
MLAĐA VRTIĆKA SKUPINA
NAZIV PROJEKTA: Domaće životinje
TRAJANJE PROJEKTA: listopad 2017. – svibanj 2018.
INICIJACIJA PROJEKTA: Odgajateljice su organizirale individualne aktivnosti za dijete s govornim i komunikacijskim teškoćama u obliku simboličke igre s figurama domaćih životinja i farme, jer ga je to privlačilo i smirivalo. Druga se djeca sve više priključuju ovoj igri i sama igra širi svoj opseg i postaje manjim projektom.
CILJ/CILJEVI PROJEKTA:
- Upoznavanje djece s domaćim životinjama
ZADACI PROJEKTA:
- Stjecati spoznaje o domaćim životinjama
- Saznati kako se nazivaju njihove nastambe i od kojih su materijala
- Naučiti kako se zovu životinjska mladunčad
- Naučiti što dobivamo od životinja
- Usvojiti glasanje životinja
- Kroz igru promicati kretanje životinja
REALIZACIJA PROJEKTA: u skladu s ciljem projekta, djecu se željelo upoznati sa što više životinja i njihovim karakteristikama kroz sve dimenzije vrtićkih materijala i poticaja. Na magnetnoj ploči su se nalazile slike životinja. Na glazbenom sustavu je puštan CD s glasanjem životinja. Iskorištene su plastične figure životinja, svježe nabavljena gotova plastična farma koja se nadograđivala umjetnom travom, drvenim lamelama i slično. Kod poticanja razvoja glazbenog i govornog izraza koristile su se brojalice i pjesmice o životinjama. Sinkronizirala se glazba i pokret uz imitiranje pokreta životinja. Likovne aktivnosti slikanja i bojanja zadanih oblika, izrade životinja za npr. uskršnje blagdane (pile, zeko), modeliranje tijestom u boji. Stečene spoznaje su bile propitivanje malim kvizom znanja o domaćim životinjama. U skupini su se čitale i pričale priče s temom i glavnim likovima životinjama. Igre mašte i fantazije su bile na temu zamišljanja u ulozi neke domaće životinje.
KORIŠTENI MATERIJALI: enciklopedije, slike, crteži, PNM (karton, kutijice, stiropor, podlošci…), CD, prirodni materijali (slama, kesteni, žirevi…),
REAKCIJE DJECE: najveći je interes bio u centru s PNM gdje su djeca mogla isprobavati, istraživati i stvarati. Djeca su voljela svojevrsnu unutarnju nadogradnju projekta seljenjem i proširivanjem same farme po prostoru sobe.
OCJENA I PROCJENA USPJEŠNOSTI: iako je projekt jednostavno koncipiran, ali je svaka aktivnost popraćena uključenošću djece i njihovim reakcijama. Sadržaji, iako na oko lagani i jednostavni, nanovo su budili zanimanje djece. Tema je nešto što je djeci blisko i metodički pristupačno. Nedostatak projekta jest to što se nije mogao omogućiti posjet nekom seoskom imanju. Nažalost iako živimo u ruralnom kraju, domaćinstva i dvorišta s domaćim životinjama su danas rijetkost. Ukoliko se interes nastavi u novoj organizaciji rada slijeće pedagoške godine bi se ovaj korak mogao realizirati.
SREDNJA VRTIĆKA SKUPINA
NAZIV PROJEKTA: Pričam ti priču
TRAJANJE PROJEKTA: Tijekom cijele pedagoške godine
INICIJACIJA PROJEKTA: Odgajateljice zamjećuju povećani interes za listanjem slikovnica i traženjem njih da im čitaju priče. Imajući na umu njihov govorni razvoj, odgajateljice od djece traže da nakon čitanja ili pripovijedanja priče sama prepričaju priču gledajući u slike. Ovo se pokazalo iznimno plodnim, pa odlučuju prepričavanje postaviti kao globalni poticaj za cijelu skupinu. Slikovnice se skeniralo i bez tekstova postavilo na veliki pano na zidu sobe dnevnog boravka.
CILJ/CILJEVI PROJEKTA:
- Poticanje razvoja govora uz pobuđivanje ljubavi prema literaturi.
ZADACI PROJEKTA:
- Poticati govorni razvoj uz širenje vokabulara
- Poticati razvoj slušne percepcije
- Poticati razvoj fine motorike
- Poticati razvoj slikovnog senzibiliteta i izražavanja
- Poticanje stvaranja pozitivne slike o sebi
REALIZACIJA PROJEKTA: Djeca od kuće donose razne priče i slikovnice. Zapažen je pojačan interes za pripovijedanjem. U projekt se krenulo s dječjom najomiljenijom pričom „Tri praščića“. Nakon prvih pozitivnih rezultata, odgajateljice odlučuju mijenjati priče na mjesečnoj bazi tako da svaki mjesec na panou bude samo priča u slikama kako bi se djecu samu dodatno motiviralo na pripovijedanje. Uz samo pripovijedanje, dolazi i do komentiranja slika, pronalaženja detalja pa je bio i zamjetan povećan broj riječi u rečenicama kod djece. Nakon svake usvojene priče uslijedio likovni feedback kroz razne tehnike i motive priče.
KORIŠTENI MATERIJALI: slikovnice (djeca donose od kuće i vrtićki fond), pano, plastifikator, svi dostupni likovni materijali (bojice, flomasteri, tempera, škarice, ljepilo …).
REAKCIJE DJECE: Kod djece je ovaj projekt pobuđivao pozitivne emocije s tim da su djeca sve više pokazivala samouvjerenost kod pripovijedanja. Aktivno su slušali jedni druge. Učestalo je postavljanje pitanja, traženje odgovora, vođenje razgovora, zaključivanje i prepričavanje u cjelini.
OCJENA I PROCJENA USPJEŠNOSTI: odgajateljice smatraju da je projekt uspješno proveden.
STARIJA VRTIĆKA SKUPINA
NAZIV PROJEKTA: Pričam ti priču
TRAJANJE PROJEKTA: Tijekom cijele pedagoške godine
INICIJACIJA PROJEKTA: Neka djeca tijekom „opuštenog petka“, dana kada u vrtić od kuće mogu ponijeti svoje osobne stvari, sve češće donose slikovnice. Također imaju želju ispripovjediti priču koju znaju od kuće drugoj djeci u vrtiću.
CILJ/CILJEVI PROJEKTA:
- Približavanje priča i slikovnica svoj djeci u skupini
- Oslobađanje od treme kod javnog nastupa i pričanja pred drugima
- Širenje vokabulara
- Poticanje razvoja kognitivnih sposobnosti i mašte
ZADACI PROJEKTA:
- Poticati govorni razvoj uz širenje vokabulara
- Poticati razvoj slušne percepcije
- Poticati stvaranje pozitivne slike o sebi
- Poticati razvoj samostalnosti
REALIZACIJA PROJEKTA: Tijekom pedagoške godine svaki je tjedan jedno dijete odabralo jednu priču od kuće te ju je ispričalo drugoj djeci. Priču bi pričali uz knjigu i ilustracije. Djeca su se mogla tijekom vikenda kod kuće pripremiti i zajedno s roditeljima pročitati priču kod kuće, dok je prezentacija obično bila ponedjeljkom. Nakon uspješnog pripovijedanja i pokazanog dojma kod druge djece, samom djetetu koje je pripovijedalo bi gotovo uvijek poraslo samopouzdanje pa je bilo i angažirano da priču ispripovijeda prije dnevnog odmora skupine.
KORIŠTENI MATERIJALI: knjige, priče, slikovnice. Od velike kartonske kutije je napravljeno kazalište s papirnatim štapićastim lutkama pa su djeca imala priliku i za dramatizaciju prepričane priče.
REAKCIJE DJECE: Djeca su rado slušala jedni druge. Kod pojedine djece se osjećala trema prije svoje izvedbe, ali uz malo poticanja i ohrabrivanja od strane odgajateljice i druge djece uspješno su prepričali svoju priču. Znalo se dogoditi da u početku bude tiho i sramežljivo, no sa samim procesom pripovijedanja i slušanja su pokazivala sve veću razinu samouvjerenosti.
OCJENA I PROCJENA USPJEŠNOSTI: Odgajateljice su ovim projektom potaknule oslobađanje od treme i javnog nastupa i to najviše kod starije djece. Mlađa djeca su u početku odbijala sudjelovati ili bi pripovijedala onako kako su najbolje znala, bez logičkog slijeda uz opisivanje slika što i nije bilo važno koliko je bilo važno da se što više samostalno izražavaju pred skupinom. Neka su se djeca kod kuće vidno pripremala što je rezultiralo pripovijedanjem na visokoj razini izražajnosti, bogatstvu rečenice i vokabulara.
PREDŠKOLSKA SKUPINA
NAZIV PROJEKTA: Banka (u skupini je bilo nekoliko projekata, ali je ovaj bio najreprezentativniji i najduži, ostali projekti Škola i Promet)
TRAJANJE PROJEKTA: listopad / studeni / prosinac 2017.
INICIJACIJA PROJEKTA: povodom svjetskog dana štednje, odgajateljicama je s ponudom izašla majka jednog djeteta koja radi u banci i ta banka ima predškolski program prezentacije na dan štednje o bankama, novcu, vrijednostima prilagođen za predškolski uzrast. Iako taj program podrazumijeva i posjet djece banci, mi to nažalost nismo mogli realizirati tako da je ona obavila prezentaciju u skupini. Nakon toga dječji je interes buknuo u svim smjerovima igre i izražavanja.
CILJ/CILJEVI PROJEKTA:
- Stjecanje spoznaja o novcu i njegovoj važnosti u društvu
ZADACI PROJEKTA:
- Poticati razvoj pozitivne slike o sebi
- Poticati govorni razvoj
- Poticati razvoj socijalnih vještina
- Poticati razvoj likovnog senzibiliteta
- Poticati spoznaji razvoj
- Poticati razvoj predmatematičkih spoznaja i vještina
REALIZACIJA PROJEKTA: nakon prezentacije / radionice djeca su sama oformila centra Banka. U skupini je postojalo nešto novčanica ali smo izradili nove. Centar je upotpunjen pečatima, olovkama, naljepnicama, formularima. Izrađene su torbe za odlazak u banku. Djeca su se izmjenjivala u ulozi bankara i klijenata. Jedno je dijete bilo zaduženo, svaki dan drugo, za čuvanje banke. Od velike kutije je izrađen bankomat u koji je moglo stati dijete i operirati njime. Također su izrađene bankovne kartice i knjižice. Djeca us svakodnevno nakon igre uredno i pažljivo pospremila sve novčanice.
KORIŠTENI MATERIJALI: papir, boje, plastifikator, materijali prisutni u sobi dnevnog boravka, kartonske kutije, likovna sredstva.
REAKCIJE DJECE: projekt je trajao oko dva mjeseca. Djeca su svjesna da se igraju simboličkim novcem, ali njihova promišljanja otišla korak dalje na temu onoga što bi se dogodilo kada bi s takvim novcem otišli u trgovinu. Također je tematika razgovora proširena na mnoge praktične upite o strukturi i infrastrukturi banaka. Osim praktičnih upita rasprave su otišle prema prirodi i raspodjeli novca u društvu. Djeca su pitala kako to da netko nema novca dok ga u banci ima jako puno…
OCJENA I PROCJENA USPJEŠNOSTI: Ispunjenim ciljem i sam je projekt odlično realiziran s obogaćenom igrom i proširenim spoznajama o novcu kao rezultatom.
11. STRUČNO USAVRŠAVANJE
Situacija kada se na stručno usavršavanje radnika u dječjim vrtićima više gleda kao na trošak nego na priliku za budućnost se nažalost u našem društvu i dalje nastavlja. Iako je broj stručnih skupova i seminara još veći nego prijašnjih godina ipak materijalna situacija nije dozvolila da se odgajatelji unaprijede i usavrše u područjima za koja imaju poseban interes. Jednako tako, ove pedagoške godine nije nabavljena niti jedna knjiga stručne literature za vrtić.
Jako pozitivno iskustvo, osim nekoliko seminara na kojima su bile odgajateljice, jest objava stručnog članka „Dobrica – moj prijatelj“, autorica Romane Kesegić (odgajateljica- mentorica) i Katarine Bilabndžić (odgajateljica) u zborniku stručnih radova „Dijete i baština“ izdanog povodom održavanja skupa „Mirisi djetinjstva“ u Omišu u studenom 2018.
Odgajateljice su konkretno interes pokazale za slijedeće teme stručnog usavršavanja:
- Odgojno obrazovni rad u jaslicama
- Dramsko scenski izraz
- Poticanje razvoja socijalnih vještina
- Djeca s teškoćama u razvoju
- Igra i intelektualni razvoj djece
- Ekologija
- Priprema za stručni ispit
- Poticanje razvoja predčitalačkih i predmatematičkih vještina
- Poticanje razvoja osobnosti kod djece
- Građanski odgoj u vrtiću
- Poticanje razvoja digitalnih kompetencija
- Program predškole
Individualno usavršavanje se također provodilo polaženjem raznih seminara u organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje, a ticali su se bliske tematike i geografske usmjerenosti. Valja napomenuti kako je prijavljivanje putem bilo često problematično jer su sva mjesta znala biti popunjena mjesecima prije održavanja samog seminara. Broj pohođenih seminara je upola manji nego prošle godine te uvelike manji nego prijašnjih godina, iako velika ponuda postoji. Teme seminara koje su naši odgajatelji pohodili :
- Cjeloživotnim učenjem do kvalitetnoga profesionalnog razvoja odgojitelja (državni stručni skup od 18. do 20. travnja)
- Projekti iz područja Nacionalnog programa odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko građanstvo vlade Republike Hrvatske
- Pedagoška uloga ravnatelja/pedagoga i odnosi u vrtiću
- Komunikacijski i jezično govorni razvoj: poticanje pripovjednih vještina djece predškolske dobi
- Preventivni program ACT: podrška sigurnom odrastanju djece
|
- Priprema za polaganje stručnog ispita
- Primjena CAP programa u predškolskoj ustanovi u prevenciji zlostavljanja djece
Individualno usavršavanje se provodilo na način prolaženja stručne literature svake odgajateljice ponaosob, a kako niti jedna nova knjiga nije nabavljena, odgajateljice su se snalazile putem knjižnica, internetskih arhiva, fotokopiranja i slično.
Ovdje posebno valja spomenuti odgajateljicu mentoricu Romanu Kesegić koja se samoinicijativno i samostalno uključila u projekt AZOO i CARneta „e-Učenje“ te na taj način prisustvovala na većem broju webinara.
Odgajateljice koje su prisustvovale spomenutim stručnim skupovima su zadovoljne posjećenim zbog širenja spoznaja, ali i zbog sve većeg udjela stečenog znanja koje je praktično i primjenjivo u praksi.
11.1 CAP PROGRAM
Dvije odgajateljice i stručni suradnici pedagog i psiholog pripravnik su tijekom siječnja 2018. sudjelovali na edukaciji za primjenu CAP programa (Child Assault Prevention – sprečavanje zlostavljanja djece) u dječjim vrtićima u organizaciji udruge Korak po korak.
Tom edukacijom su zaslužili certifikate i potvrde o suradnji/volontiranju za udrugu Korak po korak. Nakon mjesec i pol, udruga Korak po korak organizira follow-up edukaciju na kojoj prisutni dobivaju potvrdu da su spremni biti CAP predavači i pomagači u dječjim vrtićima te da će se taj program provoditi u ustanovi u kojoj rade.
Prema tom programu treba s njim upoznati sve uključene strane odgojno obrazovnog procesa u ustanovi. Tako je tijekom travnja organiziran sastanak za sve zaposlenike vrtića dok je u svibnju organiziran roditeljski sastanak za roditelje djece školskih obveznika (kojima je program i inicijalno namijenjen). Roditeljima je prezentiran cjelovit program u suradnji s voditeljicom odjela za djecu Centra za socijalnu skrb Ivanić-Grad kako bi se roditelje što kvalitetnije uključilo u ovaj proces naznačujući pritom ozbiljnost i rasprostranjenost takvog neželjenog ponašanja odraslih prema djeci. Roditeljima su na roditeljskom sastanku prezentirani i igrokazi koji čine okosnicu samog rada s djecom.
Odgajatelji skupina su upoznati s programom i on je kroz tri dana s promjenjivim uspjehom proveden u predškolskoj i starijoj odgojno obrazovnoj skupini.
O svemu je putem evaluacijskih listi obaviještena i udruga Korak po korak.
12. SURADNJA S RODITELJIMA
Iako je suradnja s roditeljima preduvjet kvalitetnog rada neke predškolske ustanove, što zbog razvojnih pitanja, zdravstvenih uvjeta, odgojno obrazovnog rada, u Dječjem vrtiću Proljeće Kloštar Ivanić sve se više poboljšava situacija na tom području jer su roditelji sve otvoreniji u traženju pomoći u odgoju i obrazovanju svojeg djeteta. Iako su odgajateljice još uvijek te koje iniciraju razgovor s roditeljima po pitanju djetetova boravka i razvoja u vrtiću, sve više sami roditelji traže pomoć i savjet
12.1 OBLICI SURADNJE I KOMUNIKACIJE S RODITELJIMA
Neki oblici suradnje s roditeljima su učestaliji i učinkovitiji. Svi odgojitelji i stručni tim se trude obogatiti te putove komunikacije. Prema mišljenju odgajatelja situacija s učestalošću određenih oblika komunikacija s roditeljima je slijedeća:
Roditeljski sastanci |
26% |
Svakodnevna komunikacija („na kvaki“) |
30% |
Individualne konzultacije s roditeljima |
21% |
Druženje s roditeljima i djecom |
13% |
Uključivanje roditelja u projekte |
5% |
Pano za roditelje |
5% |
Internetska stranica vrtića |
0% |
Već su nekoliko godina u padu, po mišljenju odgajateljica, roditeljski sastanci kao dominantan oblik komunikacije s roditeljima. Ovo je vidljivo jer roditelji sve manje pokazuju tendenciju za ovim, ipak, formalnim oblikom komunikacije te im je draže informaciju neposredno dobiti od odgajateljice ujutro ili poslijepodne. Nažalost roditelji ne shvaćaju da ovakva komunikacija samo otežava rad odgajateljicama, no kako se pokazalo roditelji su, čini se, najzadovoljniji ovakvom konkretnom i brzom informacijom, umjesto da zatraže individualni razgovor. Individualne razgovore ipak najviše potiču same odgajateljice koje zapaze određeni problem ili teškoću djeteta, koja je roditeljima teško zamjetljiva jer se djeca, pokazalo se, drukčije ponašaju u vrtiću i u obiteljskom domu, te ga u suradnji s pedagogom i realiziraju. Druženje s roditeljima i djecom u raznim projektima i radionicama koristi zbližavanju na polju svih odnosa u ustanovi. Zanimljivo je da odgajateljice područnog objekta smatraju komunikaciju putem panoa za roditelje izuzetno korisnom jer roditelji zbog rasporeda prostora u objektu nemaju pristup sobama dnevnog boravka tako da je i svakodnevna komunikacija „na kvaki“ ovdje puno rjeđa jer je fizički teško izvediva. Nažalost, internetsku stranicu za čiju se realizaciju posebno kao ustanova trudimo odgajateljice nisu prepoznale kao dobar medij za komunikaciju s roditeljima. Ipak je ovo pitanje koje se najviše tiče roditelja pa ćemo ga u nekom slijedećem procesu vrednovanja ustanove uključiti u tematski okvir.
Tijekom pedagoške godine održan je niz roditeljskih sastanaka s tematikom koja je činila okosnicu rada u odgojno-obrazovnoj skupini:
- Sretno i zadovoljno dijete = poželjan socioemocionalni razvoj djeteta – mlađa jaslička skupina
- Zašto je važno čitati djeci? – starija jaslička skupina
- Roditelj graditelj odnosa – mlađa vrtićka skupina
- Kako vidim svoje dijete? – srednja vrtićka skupina
- Priprema djeteta za polazak u školu – starija vrtićka skupina
- CAP program, priprema za školu, ljetovanje – predškolska skupina
- Priprema za školu, video igre kao izazov roditeljstva – program predškole
Prisustvo roditelja na roditeljskim sastancima zna varirati od jako malog broja prisutnih do gotovo svih. Ovdje se kao razlozi nedolaska na sastanke navode:
- Nemogućnost čuvanja djece za vrijeme sastanka
- Druge obveze roditelja
- Rad roditelja u poslijepodnevnim satima
- Rano vrijeme roditelja
Ovoj bi se praksi moglo stati na kraj kada bi se sami roditeljski sastanci ranije najavljivali.
Kao najčešće prepreke u komunikaciji i suradnji s roditeljima odgajateljice navode i prepoznaju:
- Nezainteresiranost roditelja za odgojno-obrazovni rad u vrtiću
- Djecu dovode, a time i s odgajateljicama najviše komuniciraju, bake i djedovi koji se ne žele miješati u odgoj djece svoje djece
- Neprihvaćanje činjenice da postoje teškoće od strane roditelja
- Burne reakcije roditelja (ili baka i djedova) na neke promjene ili događaje u vrtiću
- Pretjerano pokroviteljstvo roditelja nad djecom
- Nepriznavanje odgojno-obrazovnog autoriteta odgajateljicama i stručnom osoblju vrtića
Ove su prepreke pokazatelji za daljnje planiranje ovog važnog segmenta rada naše ustanove.
12.2. VREDNOVANJE USTANOVE
Prije šest godina Dječji vrtić Proljeće Kloštar Ivanić je ušao u proces Vrednovanja i samovrednovanja ustanova ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja u Republici Hrvatskoj. Na osnovu inicijalnog istraživanja kojeg je organizirao sam Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje odgoja i obrazovanja, mi kao ustanova svake godine dajemo roditeljima priliku da ocijene i procijene naš rad, uvjete i djelovanje. Tim za kvalitetu je odlučio da će se i prošle pedagoške godine baviti prostornim i materijalnim uvjetima boravka djece i rada u vrtiću zato što su to najuočljivije teškoće s kojima se vrtić susreće, pogotovo u područnom objektu. Istovremeno, taj aspekt rada, kada je potrebna neka promjena ili unapređenje, iziskuje najviše financijskih sredstava, vremena i energije.
Krajem prošle pedagoške, zajedno s Osnivačem, Općinom Kloštar Ivanić Dječji vrtić Proljeće Kloštar Ivanić je ušao u veliki projekt adaptacije i nadogradnje kojim bi svi nedostatci iz prošlogodišnje, a i prijašnjih anketa trebali biti sanirani. Pogotovo sve s razlogom što se ticalo boravka i rada s djecom u područnom objektu.
Shodno tome, ove godine nismo provodili vrednovanje ustanove u klasičnom smislu, jer će za to biti više razloga naredne godine kada će biti vidljive sve prednosti (i nedostaci) rada u novom objektu.
13. PROGRAM PREDŠKOLE
Osnovni je cilj provođenja programa predškole priprema djece za školu u dobi prije polaska u školu. Kao sekundarni ciljevi se izdvajaju socijalizacija, ostvarivanje odgojnih zadaća i funkcioniranje djeteta u kontekstu organiziranog prostora, vremena i skupine.
Program predškole se realizirao u prostoru područnog objekta „Livada“ svaki dan u vremenu od 15:30 do 18:30.
Upisano je 35 djece i podijeljeni su u dvije skupine Lavići i Tigrići („parna“ i „neparna“ shodno datumima kako se predškola održavala). Sva su djeca školski obveznici.
Rad je organiziran prema izvedbenom planu i programu bez većih odstupanja, s time da je do odstupanja donekle dolazilo samo kada bi se vanjski uvjeti pokazali ključnima (vremenske prilike, život lokalne sredine, rad samog dječjeg vrtića u kojem se odvija program…). S adaptacijom djece na uvjete rada u skupini se pojavljuje najviše teškoća jer program pohađaju djece iz socijalno depriviranih obiteljskih okruženja pa čak i pod nadzorom Centra za socijalnu skrb. Osim toga zamjetan je porast stupnja vezanosti djece s roditeljima prije polaska u program predškole tako da boravak u programu predškole bio iznimno otežan u prvim mjesecima rada. Bilježi se slučaj jednog troje djece s teškoćama u razvoju koje su podrazumijevale intelektualne teškoće dok jedno od njih u ovoj pedagoškoj godini ponavlja program predškole jer je odlukom stručnog tima osnovne škole odlučeno da tijekom prošle pedagoške godinje dobije odgodu upisa u prvi razred.
Što se tiče materijalnih uvjeta rada, program se realizira u sobi dnevnog boravka starije vrtićke skupine, pa su većina uvjeta odgovarajući potrebama i interesima djece uzrasta programa predškole. Odgajateljica, voditeljica programa je tijekom pedagoške godine vlastitim intervencijama unapređivala materijalne i radne uvjete za djecu. Didaktička sredstva, organizacija centara aktivnosti i prostorni raspored nisu tražili nikakve intervencije i djeca su bila zadovoljna ponuđenim. Pošto se radi o djeci koja se prije nisu susrela ni s kakvim oblikom organiziranog predškolskog odgoja i obrazovanja, za očekivati je bilo da će neki centri aktivnosti biti zanimljiviji od drugih. Tako je od osobitog interesa bio centar građenja, dramski centar i centar kuhinje jer sadrže elemente koje djeca u obiteljskom domu teško mogu susresti.
Kada govorimo o boravku djece na otvorenom u programu predškole, valja imati na umu kako se program realizira u područnom objektu koji ne raspolaže s vlastitim zelenim površinama već samo s manjim betoniranim dječjim igralištem ispred objekta. Tako su mogućnosti boravka i igre na otvorenom prilično ograničeni. Nadogradnja ovakvih aktivnosti provodila se kroz organizirane šetnje u Park hrvatskih branitelja Kloštra Ivanića koji posjeduje sprave za igranje i mnogo zelene površine za igru i aktivnosti djece, ali i na druge lokacije u mjestu. Ovo se također iskoristilo kao prilika za učenje kretanja u skupini i koloni, ali, što je još važnije, i kao prilika za usvajanje osnovnih prometnih pravila i propisa, što je vrlo važan preduvjet za polazak u školu.
Djeca polaznici programa predškole svojom kronološkom dobi i stupnjem razvoja u potpunosti zadovoljavaju kompetencije u obavljanju kulturno higijenskih aktivnosti.
Svakoga dana, tijekom trajanja programa predškole, se služio obrok koji su djeca donosila od kuće, uglavnom voće. Rođendani su se obilježavali uz grickalice i voćne sokove koje su roditelji sami donosili. U prehrani nije bilo nikakvih poteškoća jer hranjenje u skupini je za mnoge bilo kvalitetan poticaj za zdravu prehranu.
Odgojno obrazovni rad se odvijao u skladu s planom kojem je osnovno programsko usmjerenje bilo priprema djeteta za školu.
Dominantne odgojne zadaće su bile:
- Socijalizacija
- Poštivanje pravila
- Trening socijalnih vještina
- Razvijanje empatije
- Razvijanje predčitalačkih i predpisalačkih sposobnosti
- Razvijanje matematičkih sposobnosti
- Grafomotoričke vježbe
- Svijest o zdravlju, prehrani i tjelovježbi
- Kretanje
- Likovno izražavanje
- Uživanje u umjetničkim oblicima, slike, priča, film, glazba
Svaki odgojno obrazovni rad mora imati pokazatelje uspjeha u postignućima:
Socioemocionalni razvoj |
|
Tjelesni razvoj |
|
Intelektualni razvoj |
|
Razvoj govora |
|
Izražavanje |
|
Kroz čitav se odgojno obrazovni rad promicala ideja jačanja djetetove osobnosti putem svih aktivnosti koje su uključivale izražavanje, izvedbu i rezultat.
Suradnja s roditeljima je bila kvalitetna iako su održana samo dva roditeljska sastanka. Dječji radovi su roditeljima prezentirani putem panoa, dok su obavijesti, iako su se našle na istom mjestu, često prenošene i verbalno. Individualna komunikacija (tzv. „na kvaki“) se ispostavila kao najčešći i najproduktivniji oblik komunikacije s roditeljima.
U nekoliko se slučajeva moralo organizirati individualni razgovor s roditeljima neke djece koja su jako teško socijalizirala i imala problematično ponašanje. Većina je razgovora rezultirala boljim uvjetima boravka te djece u programu predškole do kraja pedagoške godine.
Djeca polaznici predškole su također sudjelovala u nekim priredbama koje su organizirane na razini cijele ustanove kao što je Dan vrtića i Završna svečanost.
Djeca su imala prilike pogledati sve predstave koje su bile ponuđene djeci polaznicima cjelodnevnog redovitog programa – „Frkafuljak“, „Kako je dječak Srećko spasio Božić?“, „Plesna haljina žutog maslačka“, „Jozo Bozo“.
Također, organiziran je izlet u zoološki vrt tijekom svibnja 2018.
Izvješće pripremili, sastavili i priredili:
Grozdana Jakovljević, ravnateljica
Zoran Buhač, pedagog
Renata Mucha, zdravstvena voditeljica
Odgajateljice odgojno obrazovnih skupina:
Ljerka Markuš
Jelena Marković
Romana Kesegić
Katarina Bilandžić
Jelena Rajković
Morena Sadiković
Lidija Družinec
Minja Jelić
Marina Filipović Malvić
Nikolina Petrak
Martina Filipović
Jasmina Šinjor Štajdohar
Daria Karlović
Antonela Keškić
Sara Smoljanović